Samo jedna trećina migranata su žene, a najviše je muškaraca mlađih od 30 godina. Proizilazi to i upravo objavljenih podataka o zaprimljenim zahtjevima za azil u Njemačkoj u 2015. godini. Gotovo svaki drugi azilant (46 od 100) je muškarac star između 18 i 45 godina.
Od 476.649 zaprimljenih zahtjeva za azilom u Njemačkoj lani, njih 326.529 podnijeli su muškarci (68,5 posto) i 150.120 žene (31,5 posto). Stvarni broj migranata u Njemačkoj lani iznosi oko jedan milijuna, ali zbog njihova prevelikog priljeva njemačke službe nisu prošle uspjele ni zaprimiti više od pola milijuna zahtjeva za azilom.
Referendum o Merkel
Sada je izvjesno - nova seoba naroda jako je promijenila Njemačku i Europu. Nema doma na zapadu u kojem za nedjeljnoga ručka jedna od tema razgovora ne bude i migracijski val. Kao i u svemu drugome - jedni su za, drugi protiv, a treći ravnodušni prema migrantima. Doduše, čini se da je ovih potonjih sve manje i manje. To se najbolje može vidjeti u Njemačkoj gdje se prekosutra održavaju izbori u tri savezne pokrajine. Tri pokrajine s potpuno različitim problemima, troji izbori, a samo je jedna tema u kampanji - izbjeglice i migranti. I u drugim europskim državama migrantska kriza je top tema. Od Grčke do Švedske i Norveške. I sigurno je - ovi izbori u Njemačkoj bit će svojevrsni referendum o kancelarki Angeli Merkel i njezinoj politici dobrodošlice migrantima, koja ima sve manje sljedbenika.
Slobodno se može reći - bauk migranata kruži Europom.
Ostfildern je idiličan gradić sa 37.000 stanovnika u blizini Stuttgarta, glavnoga grada pokrajine Baden-Württemberg koja u nedjelju izlazi na izbore. Stanovnici te pokrajine navikli su na izbjeglice i kroz povijest - u ovu jednu od najbogatijih njemačkih pokrajina u 20. stoljeću slijevale su se rijeke izbjeglica - Nijemaca koji su bježali s istoka Europe i Rusije nakon 2. svjetskog rata, ekonomskih migranata koji su pohrlili na Zapad u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća, migranata iz istočne Njemačke nakon pada Berlinskog zida do prognanika i izbjeglica tijekom agresije na Hrvatsku i BiH.
U ovoj pokrajini u kojoj veliki dio zauzima regije Švapska, žive marljivi i štedljivi ljudi (po njima se sve Nijemce kod nas i zove Švabama) i oni su sve te nesretnike primali otvorenih ruku. Ponudili su im posao, a većina imigranata prihvatila je posao i postali su "gastarbajteri". Kultura dobrodošlice ovdje je možda na najvišoj razini u cijeloj Njemačkoj. Tako je i danas. No, s nekontroliranim brojem migranata u prošloj godini, što se nastavilo i u prva dva mjeseca ove godine - sve do ovotjednog zatvaranja balkanske rute raste i strah od tih nepoznatih ljudi, druge religije i kulture.
Ovih dana pobunili su se stanovnici Ostfilderna jer je u njihovom gradu određeno je da se u izbjeglički centar smjesti 99 muškaraca, tražitelja azila. Ovaj otac dvije kćerke kaže da je jako zabrinut, iako nema ništa protiv toga da se u njegovu gradu zbrinu oni kojima je pomoć najpotrebnija. Uvijek su kaže primali izbjeglice i grad je pun volontera koji im pomažu. - Umjesto 99 muškaraca mi bismo radije primili izbjegličke obitelji - kazao je Christian Snurawa, sinoć na drugom njemačkom TV programu ZDF.
Migranti koji su smješteni u prihvatnim centrima na zapadu prošli su i prolaze kroz tri pakla - najprije od rata - od noža džihadista, bombi Assada, njegovih protivnika, NATO snaga i Rusa preko kalvarije na putu izbjegličkom rutom pa sve do smještaja u prihvatne azilantske centre gdje njihova muka ne prestaje. Naprotiv. Volonteri i policija ističu da se u prihvatnim centrima vodi pravi rat među azilantima tko će postati vođa klana. Svakodnevno sijevaju šake i noževi i policija teškom mukom uspijeva uspostaviti kakav-takav red.
- Možete li zamisliti što se događa u centrima gdje je, na malom prostoru, smješteno stotinjak muškaraca u naponu snage. Ne zaboravite da policija u njemačkim obiteljima bilježi najviše obiteljskog nasilja u dva blagdanska tjedna od 23. prosinca do 6. siječnja kada se obitelji okupe pa ponestane životnog prostora - pita Rüdiger Seidenspinner iz sindikata policije. Uz unutarnje sukobe i borbu za prevlast u domovima azilanata, ti su ljudi izloženi i napadima lokalnih ekstremno desničarskih skupina koji ne biraju način da te ljude zastraše i pokažu im da nikada neće biti dobrodošli. Paljenje prihvatnih azilskih centara postalo je svakodnevica u Njemačkoj.
Kur'an u zahodu
Zanimljiva je priča i iz prihvatnog centra u istočnom dijelu Njemačke, čija je kulminacija počela jučer na sudu. Navečer 19. kolovoza u gradiću Suhl u pokrajini Tirinška jedan je azilant pocijepao Kur'an i listove iz muslimanske svete knjige rasporedio po zahodima prihvatnog centra. Uslijedio je pravi stampedo i lov na muškarca koji je spas od 100-njak sustanara iz azilskog centra jedva pronašao u uredu upravitelja centra. No, azilanti se tu nisu zadržali nego su se po svaku cijenu htjeli dokopati nevjernika. Željeznim šipkama krenuli su razbijati vrata i samo zahvaljujući brzoj intervenciji policije spriječena je tragedija.
- Bježite, idu na nas - prepričava jedan policajac koji je bio u pratnji svojih nekoliko kolega i jedne mlade 24-godišnje policajke. Na policajce je kažu krenulo 100-njak ljudi sa šipkama, razbijenim staklom, kamenicama... Zaustavljeni su tek kada je mlada policajka u strahu za svoj život u zrak ispalila jedan hitac iz pištolja. Sada je na optuženičkoj klupi pet napadača iz Iraka i Afganistana starih između 18 i 27 godina, koji su fizički napali i policajce. - Čudim se zašto sam ja ovdje na optuženičkoj klupi. U svom Afganistanu ja bih bio svjedok, a optužen bi bio onaj tko je skrnavio Kur'an - branio se jučer na sudu jedan od optuženih, kojemu se sudi. Put integracije migranata u zapadni sustav, očito će biti dug, mukotrpan i neizvjestan.
>> Neki razmišljaju da sami krenu preko granice
Nazad u kozoyebinu s njima. Pogotovo ovaj koji bi "svjedocio" kuran