Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Ja ne bih, poput predsjednice, obrazlagao mađarski stav o blokadi Hrvatske'

Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice, a oporba ih krivi za kompromitaciju arbitraže
24. rujna 2017. u 10:23 22 komentara 8470 prikaza
Foto: Davor Puklavec/pixsell

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Ivica Todorić Opet se oglasio Todorić: Odgovornost Vlade je lako utvrdiva, pružit ću sve dokaze!

Govori o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora, ali i o tome da bi HDZ trebao pristati osnovati saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor. Jedini je HDZ-ovac koji javno zastupa takav stav jer vrh te stranke smatra da je istražno povjerenstvo nepotrebno i da bi ometalo istražne radnje u Agrokoru.

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava. A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro. Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti. Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Ivan Jakovčić IVAN JAKOVČIĆ: 'Slovenija ne može zaustaviti naš ulazak u Schengen'

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje. Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je opet u zavadi s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije... dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom. Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka. To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Kad spominjete one koji su nanjušili krv, krenimo na Mađarsku koja nam je blokirala ulazak u OECD, ali i na posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović toj zemlji kada je nekritički prenijela stavove mađarske strane, što na to kažete?

Kolinda Grabar-Kitarović svojim je posjetom pomogla, otkad je predsjednica RH značajno se ugradila u poboljšanje odnosa s Mađarskom, što je za pohvalu. O tome svjedoči i počasni doktorat koji joj je dodijeljen u Mađarskoj. Međutim, ja ne bih bio obrazlagao mađarski stav o blokadi Hrvatske na putu prema članstvu u OECD-u. Bio bih ostavio Mađarima da sami tumače taj za Hrvatsku nepovoljan stav.

Postoje interpretacije da je bivša HDZ-ova Vlada, u kojoj ste bili ministar, u dogovore s Mađarima o Ini išla na način da su Mađari tražili da se olabave pravosudni postupci protiv Zsolta Hernadija, šefa uprave MOL-a. Je li itko od vas, kao tadašnjeg ministra, u peglanju odnosa s Mađarskom tražio ustupke za Hernadija?

To su naklapanja. Nikada mi se tako nešto nije priopćilo. Nisam imao takvu komunikaciju s Mađarima niti se to od mene tražilo. Naš je stav i tada bio da je riječ o domeni sudbene vlasti u Hrvatskoj.

Spomenuli ste počasni doktorat koji je predsjednica primila u Mađarskoj, smatrate li to primjerenim s obzirom na sva otvorenja pitanja s Mađarskom?

Da, pa nećemo valjda s Mađarima ići u nekakve ratove. Moramo imati dijalog.

Često je dojam da predsjednica i premijer vode dvije odvojene vanjske politike, kako vi to vidite?

Ustav jasno kaže da predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, u toj definiciji jest problem. Jer istodobno se kaže da Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. U božićnom Ustavu takve formulacije nema. Tada je bilo formulirano da Vlada “obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom”. Kada pogledate suradnju predsjednika Republike i predsjednika Vlade od 2000. godine naovamo, vidjet ćete da ti odnosi nikada nisu bili idealni. U usporedbi s odnosima prethodnika, interakcija predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića doima se, rekao bih, vrlo korektnom.

I vi ste kao ministar bili meta napada predsjednice Grabar-Kitarović kada je bila riječ o promijeni veleposlanika?

Kao ministar trudio sam se i suzdržavao od javnih kritika kada je riječ o oblikovanju i provođenju vanjske politike. Bio sam vrlo korektan, nisam nikada izašao s bilo kakvom javnom ocjenom, ali usudim se reći da sam pretrpio neke kritike koje su bile neumjesne. Ali to je iza nas, ne bavim se prošlošću, nego gledam u budućnost. Generalno sam s predsjednicom Republike korektno surađivao, ali neumjesne ocjene zbog “više stvari” nisam htio javno komentirati.

Što je s Istanbulskom konvencijom, unutar HDZ-a postoje podijeljena mišljenja?

U Saboru još nismo imali raspravu o Istanbulskoj konvenciji. Temeljna svrha te konvencija Vijeća Europe jest plemenita: zaštititi žene od svih oblika nasilja. Ono što je mnogima sporno, ne samo u Hrvatskoj, jest da se u tako kapitalnom međunarodnom ugovoru spol definira kao društveni konstrukt, a ne kao biološka datost. Naime, u samoj konvenciji se spol, za neke rod, definira kao “društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”. Smatram da moramo o tomu imati debatu u Saboru, ali i u samom hrvatskom društvu. Idemo to, dakle, temeljito raspraviti, ne gubeći, naravno, iz vida da je temeljna svrha konvencije zaštita žena od nasilja.

Vlada je najavila zakon o simbolima totalitarnih režima, HDZ-ovi partneri HNS i SDSS očekuju zabranu pozdrava “za dom spremni”, kakva su vaša očekivanja od tog zakona?

Dobro je da se konačno otvorila debata i o tom pitanju u Hrvatskoj. Na području kulture sjećanja smo deficitarni, imamo premalo mjesta u Hrvatskoj gdje se susrećemo s “nezgodnim” stranama svoje povijesti. Zašto u Zagrebu ne bismo “Kockicu” pretvorili u muzej posvećen prikazu komunističke, a “Džamiju” u muzej posvećen prikazu ustaške vladavine? Dakle, da imamo mjesta gdje ćemo se moći obrazovno suočavati s monstruoznim posljedicama totalitarnih režima. Što se tiče mogućeg zakona, imamo primjer Ukrajine koja je prije dvije godine zabranila znakovlje nacionalsocijalizma i komunizma. Ali, vidite, ako mi u Hrvatskoj zabranimo “za dom spremni” u grbu HOS-a, kako se postaviti prema zvijezdi petokraci? Naime, HOS-ovci kao hrvatski branitelji, taj im status daje Zakon o hrvatskim braniteljima, borili su se za slobodnu Hrvatsku, protiv agresije koju su u režiji Slobodana Miloševića provodili pobunjeni Srbi u Hrvatskoj i JNA s crvenom zvijezdom kao glavnim obilježjem.

Dakle, vi ste i za zabranu i ZDS i petokrake?

Ako će se ići sa zabranom, onda treba biti i konzekventan. Ali što to znači? Kako to provesti? Kako to objasniti? Kako se postaviti prema dosad postavljenim spomenicima braniteljima palima za Hrvatsku, i u Domovinskom ratu i u Drugom svjetskom ratu? Moramo biti vrlo mudri, ne smijemo srljati. Ustašku i komunističku vladavinu osuđujemo, nostalgiju za jednim i drugim suzbijamo. Moramo sebe i mlađe naraštaje trajno educirati. Ogromna većina ljudi koja je bila u HOS-u, među kojima je bilo i dosta branitelja koji nisu etnički Hrvati, nije ratovala za obnavljanje nekakve ustaške države, nego za slobodnu i demokratsku Hrvatsku. To je povijesna činjenica. Pod zvijezdom petokrakom je pak Istra oslobođena od fašizma i priključena Hrvatskoj, to je povijesna činjenica. Kako sad HOS-ovcima zabraniti u njihovu grbu “za dom spremni”, a partizanima zvijezdu petokraku? Zato što su i ustaše koristili “za dom spremni”, a JNA zvijezdu petokraku u agresiji protiv Hrvatske? To su osjetljive stvari, brzinska rješenja ne dolaze u obzir.

Da, ali HDZ je pod pritiskom partnera iz SDSS-a i HNS-a koji taj zakon žele što žurnije?

Od brzine je važnija kvaliteta.

Zašto HDZ ne želi istražno povjerenstvo za Agrokor? Iako ono ne može ništa istražiti, ono je legitimna politička pozornica, zašto ga se HDZ boji i stvara dojam da želi oko Agrokora nešto sakriti?

Nitko se ničega ne boji, to su naklapanja. Poštujući, naravno, stranački dogovor, osobno ne vidim razloga zašto HDZ ne bi pristao na osnivanje saborskog istražnog povjerenstva. Pa imali smo već saborska istražna povjerenstva, primjerice o privatizaciji Ine.

Jeste li to rekli i na stranačkim tijelima?

Ne komentiram nikada što iznosim na tijelima stranke.

Vaš je stav značajan jer se cijeli vrh HDZ-a upro objašnjavati da je povjerenstvo za Agrokor nepotrebno i da bi ometalo istragu?

Nije to tako. Točno je da bi u slučaju pokretanja sudskog postupka po sili zakona istražno povjerenstvo odmah prestalo s radom. Međutim, jedino postoji, s pravom, zabrinutost da se rad istražnog povjerenstva pretvori u besplodno paradiranje i cirkusiranje. Protiv toga jesmo, to ne želimo. Ali, uvjeren sam da bi oni koji bi povjerenstvo na taj način zloporabili sami sebi zabili autogol. Ljudi prepoznaju šarlatanstvo.

Davor Bernardić Davor Bernardić: 'Todorić je iznio zastrašujuće optužbe na račun Vlade'

U Saboru ima cirkusa i s povjerenstvom i bez njega.

Saborski zastupnici nemaju, nažalost, poštenih uvjeta za rad. Koliko god se napada zastupnike da su “uhljebi”, da su beskorisni, da su nepotrebni, treba jasno ustvrditi da je populističkim mjerama, koje su inače zastupnici sami izglasali, njihov status svih ovih godina srozan. To je bio čisti mazohizam.

U Saboru, koji prema Ustavu odlučuje o uređivanju pravnih, gospodarskih i političkih odnosa u Hrvatskoj, većina zastupnika uopće nema svoju radnu sobu, bez asistenata su, a do sredine prosinca moraju raspraviti više od sto točaka dnevnog reda, i to kvalitetno. To su ozbiljne stvari.

Uvjeren sam da moramo mijenjati Izborni zakon, poboljšati povezanost između glasača i zastupnika te usvojiti kombinaciju većinskog i proporcionalnog izbornog modela i u sklopu toga zastupnicima omogućiti kvalitetan i odgovoran rad, na korist države i naroda.

Ivan Pernar Pernar u Saboru: 'Sabor je cirkus, a mene je zapala uloga klauna koji mora reći istinu' Media Festival Panel: Agrokor je u komunikaciji krize sve odradio pogrešno Aktualni i bivši šef SDP-a Davor Bernardić i Zoran Milanović Kriza ljevice Bernardić je najmanje kriv za stanje u SDP-u, ovo je posljedica višegodišnje promašene politike
Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • odosmo.kvragu:

    Jedno pitanje za gospodina Kovača: Kako je prošla blokada Srbije u vezi predpristupnih pregovora dok je on bio ministar vanjskih poslova u Karamarkovoj vladi? Predsjednici se puno toga može zamjeriti, ali ovaj Kovač stvarno ima obraz kao đon cioele kada ... prikaži još! on može bilo kome predbacivati da ne radi svoj posao kako treba? Koji diletant!

  • englezac:

    Di ovaj"anticenzura " zavrsi Visoke socijalisticke skole,vjerovatno na Palama ili Fruskoj gori

  • ikbmibm:

    Što je Iva Štikla novo saznala u razgovoru s Dr.Kovačem ? Zar je mislila da će joj se "visoki izvor" pridružiti u pljuckanju po predsjednici ?