S ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj Robertom Markarjanom razgovarali smo o Ukrajini, ali i o ruskom investiranju u Hrvatsku i zainteresiranosti za Inu.
Premijer Zoran Milanović potvrdio je da su ruski investitori zainteresirani za Inu. O kojim je kompanijama riječ?
Načelno mogu potvrditi izjave gospodina Milanovića o postojanju određenog interesa potencijalnih ruskih investitora, ali zasad ne više. Ovo se pitanje treba postavljati malo šire nego samo kao kupnja hrvatske kompanije Ine. Gotovo 50% dionica u vlasništvu je mađarske strane, odnosno vlade i tvrtke MOL. Stoga prije svega treba govoriti o pregovorima s mađarskom stranom o tehničkim pitanjima kupnje njezina udjela u Ini te vrijednosti dionica. Svakako je potreban i dijalog s hrvatskom stranom vezan uz njezino mišljenje o mogućem poslu, uzimajući u obzir strateške interese Hrvatske. Zato ovaj proces može potrajati. A koja je od ruskih kompanija zainteresirana za kupnju Ine te druge pojedinosti mogućeg posla, nije nam službeno poznato.
Ima li konkretnih planova za druga ruska ulaganja u Hrvatskoj?
Niz ruskih kompanija zainteresiran je za sudjelovanje u natječajima za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu.
Mnogi ruski građani, potencijalni turisti, prošlog su ljeta kritizirali brzinu izdavanja viza.
Bilo je jasno da će uvođenje viznog režima utjecati na broj ruskih turista. Cijenimo napore hrvatske Vlade usmjerene na poboljšanje situacije. Istovremeno smo čvrsto uvjereni da bi najbolji izlaz bio postizanje dogovora o potpunom ukidanju viznih barijera između Rusije i EU.
EU se bavi Rusijom, ali u kontekstu ukrajinske krize.
Posljednja događanja u Ukrajini izazivaju ozbiljnu zabrinutost u Rusiji. Duboko smo zabrinuti zbog odluka nove vlade u Kijevu koje su usmjerene na kršenje humanitarnih prava ruskih i drugih nacionalnih manjina koje žive u Ukrajini zbog poziva na potpunu zabranu ruskog jezika, lustraciju, likvidaciju stranaka i udruga, zatvaranje nepodobnih medija, skidanje ograničenja na propagandu neonacističke ideologije. Ne poštuje se sporazum o rješavanju političke krize od 21. veljače koji je potpisan u nazočnosti ministara vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske i čije su potpisivanje pozdravili SAD, EU i međunarodne organizacije. Ne ispunjavaju se ključne odredbe koje se odnose na formiranje vlade narodnog jedinstva i razoružavanje militanata iz redova ultradesnih nacionalističkih organizacija.
Kako komentirate poteze EU i SAD-a?
Začuđeni smo time što su mnogi europski političari odmah podržali objavu o održavanju predsjedničkih izbora u Ukrajini u svibnju iako je sporazumom predviđeno da će se izbori održati tek nakon završetka ustavne reforme. Ne čuju se iz europskih prijestolnica ni principijelne ocjene djelovanja ekstremista, uključujući neonacističke i antisemitske pojave. Nije čudno da je u takvim uvjetima odnos ukrajinskih regija na istoku i jugu Ukrajine prema novoj vlasti veoma oprezan. Ljudi se boje nepredvidljivih i agresivnih poteza onih koji su preuzeli vlast u Kijevu i na zapadu. Prema podacima Federalne migracijske službe Ruske Federacije samo u zadnja dva tjedna veljače 143.000 ukrajinskih državljanina zatražilo je azil u Rusiji.
Kakav je ruski stav o Krimu? Čiji je taj poluotok?
S povijesnog, kulturološkog i geopolitičkog gledišta ovo je poseban teritorij sa stanovnicima koji imaju tijesne veze s Rusijom. Logično je da pokušaji današnjeg Kijeva da uspostavi kontrolu nad Krimom, imenovanje novih činovnika, kao i informacija o upućivanju naoružanih odreda izazivaju žestoku negativnu reakciju lokalnog stanovništva. Uza sve to ne postavlja se pitanje o odcjepljenju Krima od Ukrajine, već o želji stanovnika Krima da sačuvanju pravo na široku autonomiju.
Zašto je onda ruska vojska na Krimu?
Ruska crnomorska flota, koja se nalazi na području Krima, ne miješa se u ukrajinske unutarnjopolitičke događaje. Sva kretanja pripadnika flote vezana su isključivo uz osiguranje objekata flote, koji se nalaze na poluotoku, njihovu zaštitu od mogućih napada ekstremista i radikala. Nedavna odluka da se odobri uporaba oružanih snaga Rusije na području Ukrajine do normalizacije društveno-političke situacije u zemlji ne znači da će se takvo pravo odmah realizirati. Nitko nije zainteresiran za rat. Istovremeno Rusija ima pravo braniti zakonske interese svojih sunarodnjaka i u slučaju prijetnji njihovim životima takve će mjere omogućiti brzo reagiranje na moguće pogoršanje situacije.
Vidi li Rusija Ukrajinu kao buduću članicu EU?
Računamo da ćemo zajedničkim naporima cijele međunarodne zajednice uspjeti vratiti situaciju u Ukrajini u normalan ustavni pravac. Želimo vidjeti Ukrajinu kao prosperitetnu, stabilnu i modernu državu. I dalje ćemo zagovarati strateške, bliske, prijateljske odnose s Ukrajinom s kojom nas vežu povijest, kultura i religija.
Zasto bi ih osudjivali kada su ih oni potpomagali i iskoristili da bi svoje marionete doveli na vlast.