Naslovnica Premium Analize i intervjui

Istanbulska, dug... U čemu je sve BiH ispred Hrvatske

Nekad su putovnicu Bosne i Hercegovine olako dijelili pa je došla na zao glas, a danas je putna isprava te zemlje jedna od najmodernijih u svijetu
31. ožujka 2018. u 21:55 20 komentara 3481 prikaza
Za mnoge je BiH isključivo država problema, što je posljedica ratnog nasljeđa. Zato mnoge pozitivne strane mogu iznenaditi
Foto: DADO RUVIC/REUTERS/PIXSELL

Informacija da je Bosna i Hercegovina među prvim članicama Vijeća Europe ratificirala Istanbulsku konvenciju iznenadila je mnoge u Hrvatskoj. Možda zato što se o tomu u BiH, za razliku od Hrvatske, nije vodila nikakva javna polemika, a možda i zato što je, uz brojne probleme koje ta zemlja ima u svom funkcioniranju, teško zamisliti da je u nekim segmentima ispred svog okruženja.

Izraelska vlada zadovoljna je odlukom BIH Izrael pozdravio odluku vlasti u Sarajevu o povlačenju spornog imena škole

Dakako, mnogo je toga negativnog po čemu je BiH europski rekorder. Čak i u vrlo jakoj regionalnoj konkurenciji BiH u mnogim područjima života zauzima zadnje mjesto i susjedima, uključujući Hrvatsku, služi kao izgovor za vlastite neuspjehe. U mnoštvu tih negativnosti i problema koje su uglavnom posljedica ratnog naslijeđa, nefunkcionalnog ustroja te nacionalnih i političkih podjela, i neka su područja u kojima je BiH ispred Hrvatske i drugih susjeda, pa čak i cijele Europe. O tomu se i u Hrvatskoj ne zna ništa ili vrlo malo pa ne čudi što je dominantna percepcija o BiH isključivo kao „državi problema“. Problema, dakako, ne manjka, što se može vidjeti i u nesposobnosti zemlje da brže napreduje na putu ka članstvu u EU ili da ispoštuje visoke standarde EU za izvoz prehrambenih proizvoda. Zbog toga je i danas poduži popis prehrambenih proizvoda iz BiH koji ne mogu ući na tržište Unije. No, malo je poznato da je BiH prva od 14 zemalja regije koja je usvojila standarde za utvrđivanje proizvodnje i obilježavanja hrane proizvedene bez GMO-a, kao i standard za kontrolu genetički nemodificirane proizvodnje zasnovane na riziku.

10 stvari koje možda niste znali o Yugu:

Za mnoge je BiH isključivo država problema, što je posljedica ratnog nasljeđa. Zato mnoge pozitivne strane mogu iznenaditi
1 / 11
Yugo je, zasluženo ili ne, na glasu kao jedan od najgorih automobila svih vremena. Kod nas je, barem nekad, bio sveprisutan, ali postoje neki zanimljivi detalji koji vjerojatno nisu poznati široj javnosti. Neke od njih preuzeli smo iz knjige Jasona Vuica "The Yugo – The Rise and Fall of the Worst Car in History" ("Uspon i pad najgoreg auta u povijesti").

Dekriminalizirana kleveta

U Europi je još mnogo zemalja koje nemaju uređenu ovu oblast. Bosanskohercegovačko gospodarstvo i ekonomija općenito se sporo oporavljaju i potpuno se uklapaju u sliku o BiH kao jednoj od najsiromašnijih država Europe. Međutim, ni tu nije sve tako crno, jer je po zaduženosti BiH ispred većine europskih zemalja. Susjedne zemlje, uključujući Hrvatsku, mogu samo sanjati tako nisku razinu zaduženosti. Naime, vanjska zaduženost BiH je oko šest milijardi eura, dok je zaduženost Hrvatske krajem prošle godine iznosila 41 milijardu eura. U odnosu na Srbiju, koja ima udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu 72,9% te Hrvatsku gdje taj postotak čak 84,2%, BiH doista stoji dobro, jer je udjel javnog duga u BDP-u 40 posto. Porezni sustav BiH također je često metom kritika jer ne stimulira proizvodnju i strana ulaganja, ali u kontekstu uvođenja financijske i fiskalne discipline BiH je, ipak, po nečemu ispred Hrvatske. Entitet Republika Srpska još je 2008., a Federacija BiH 2010. godine uvela fiskalne blagajne. Fiskalizacija je u Hrvatskoj počela tek tri godine poslije, i to s vrlo upitnim rezultatima u početnom razdoblju.

Posjedovanje hrvatske putovnice jamči bezvizni ulazak u znatno više zemalja nego što je to slučaj s bosanskohercegovačkom putnom ispravom. Zbog toga je i danas hrvatsko državljanstvo i te kako popularno i to ne samo među Hrvatima u BiH. Razlog za lošiji tretman bh. putovnice u svijetu je i to što se u prošlosti ovi dokumenti olako dijelili pa su do njih lako dolazili i mnogi teroristi i kriminalci. No, danas je bh. putovnica među najmodernijima jer je BiH među prvima u svijetu uvela novu generaciju putovnica koja ispunjava četiri uvjeta: lasersku personalizaciju, online akviziciju podataka, polikarbonat stranicu s podacima i sliku u boji.

Hidžab na ulicama sve je učestaliji prizor u svakodnevnom životu glavnoga grada BiH Ugovor BiH i IZ-a Za muslimane se traže prava koja katolici u BiH nemaju

U borbi protiv korupcije BiH je znatno prije ostatka Europe poduzela neke korake. Jedan od njih je usvajanje prvog zakona u Europi o zaštiti uzbunjivača (zviždača) koji uvodi nadležnu državnu instituciju za dodjelu statusa i zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju u predsudskom postupku. Činjenica je da je BiH često meta kritika Vijeća Europe i EU zbog nepoštovanja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava, diskriminacije u izbornom i obrazovnom procesu, ali ni tu slika nije crno-bijela. Malo je kome poznato da je BiH prva zemlja u regiji koja je dekriminalizirala klevetu i usvojila liberalan zakon o medijima. Također je prva u regiji uspostavila Vijeće za tisak kao samoregulacijsko tijelo za tiskane i online medije. Izvršna direktorica Vijeća za tisak u BiH Ljiljana Zurovac ističe: – Kada je riječ o medijskoj legislativi i samoregulaciji medija, BiH je uvelike prednjačila u odnosu na zemlje iz okruženja u razdoblju od 2000. do danas. Novinarska zajednica, u podršci tada postojećih šest udruga novinara u BiH, kreirala je i usvojila jedinstveni Kodeks za tisak u BiH, formirana je Regulacijska agencija za komunikacije koja, među ostalim, licencira radijske i TV postaje i nadgleda primjenu etičkih standarda u audio-vizualnim sadržajima.

Kleveta je dekriminalizirana usvajanjem Zakona o zaštiti od klevete, sukladno kojem se sudski postupci za klevetu rješavaju kao građanska parnica. Također je uspostavljena institucija ombudsmana za medije, usvojen je Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a kao vrhunac formirano je prvo samoregulacijsko tijelo za tiskovne medije u regiji – Vijeće za tisak u BiH, koje je 2011. svoj mandat, također prije susjednih zemalja, proširilo i na online medije.

– Tijekom godine Vijeće zaprimi do 400 žalbi, a 44% tih žalbi rješava se samoregulacijom, odnosno objavom demantija, korekcije ili isprike. Vijeće za tisak u BiH lider je samoregulacijskih tijela u regiji dajući iskustvenu podršku kolegama koji tek razvijaju samoregulaciju u svojim zemljama. Punopravni je član Alijanse neovisnih medijskih vijeća Europe (AIPCE) i regionalne mreže Media NEThics – navodi Zurovac. Konkretan rezultat ovako uspostavljene zakonske legislative i prakse jest da je BiH bolje od Hrvatske i drugih susjednih zemalja rangirana po medijskim slobodama prema prošlogodišnjem izvješću Reportera bez granica.

richkidsbosnia richkidsbosnia Ovako se 'bogati klinci Bosne' razmeću autima i novcem

Analitičar Adnan Huskić kaže kako se može nabrojiti još puno toga u čemu je BiH bila ili jest ispred svojih susjeda, poput otvorenih izbornih lista ili modernih propisa o javnim nabavama. Međutim, ono na što on upozorava činjenica je da je većina tih pozitivnih stvari, posebno u zakonodavstvu, uređena u vrijeme aktivnog međunarodnog angažmana u BiH.

Borba protiv korupcije

– To razdoblje međunarodnog aktivizma u BiH trajalo je od završetka rata do 2006. godine kada domaći akteri sve više počinju preuzimati ulogu u odlučivanju. I ne samo da su u posljednjih desetak godina zaustavljeni ti pozitivni procesi, već bilježimo i regresiju nakon tog razdoblja. Primjerice, zakonskim izmjenama i podizanjem cenzusa faktički se zatvaraju izborne liste, unazađuju se i propisi o slobodi pristupa informacijama, javnim nabavama – ističe Huskić. On ističe i problem neprovedbe onoga što je propisano, čime se postojanje pozitivnih i naprednih propisa i te kako devalvira.

– Ono što je nužno zakon ili važeći propis se ne implementira i to je golem problem u BiH. Primjerice, zakonski okvir za borbu protiv korupcije u BiH je iznimno napredan, ali je njegova provedba užasno niska. BiH ima toliko ratificiranih konvencija da je vjerojatno rekorder u svijetu, ali zapravo ništa od toga se ne provodi, pa čak se ni domaće zakonodavstvo ne prilagođava tim konvencijama. A ako se i formalno prilagodi, ne provodi se u praksi – upozorava Huskić na drugu stranu medalje bosanskohercegovačkih uspjeha.

Srebrenica Negira genocid Dodiku najveće priznanje Srebrenice, Bošnjaci bojkotirali dodjelu Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić: mogu li stvoriti državu u kojoj će Bošnjaci, Hrati i Srbi uživati ista prava? hladan tuš SAD protiv trećeg entiteta i bilo kakvog preustroja BiH na etničkim načelima Dragan Čović Dragan Čović: 'BiH će sigurno ući u EU 2025. zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom'
SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • Avatar nemam-pojm@
    nemam-pojm@:

    Pa šta ako su retificirali!? U BiH se nepoštuje ni ustav ni bilo šta. To je država s posebnom knjigom kodeksa, knjiga nema nijednog slova a sve se zna

  • Lujo123:

    Možda zato što se o tomu u BiH, za razliku od Hrvatske, nije vodila nikakva javna polemika ----------------------------------------------------------------------- I to je kao za pohvaliti. Novinar hajd liječniku možda imaš gripu!

  • Deleted user:

    Zamisli ga kako futra ekipu. To što je BiH ratificirala IK ne znaći da su ispred... to je zemlja koja nema jedinstven stav ni o čemu pa im lako profuraju. Muslimanima je bilo dovoljno to što se zove Istanbulska. Činjenica ... prikaži još! da nije bili javne rasprave o tome govori sve o toj zemlju. Otkada je javna rasprava dokaz zaostalosti?!?!?!?!?