Odluka je Ustavnoga suda kojom se odbija žalba SDP-a u povodu
djelomičnoga poništenja izbora u Negoslavcima opet upozorila na
ozbiljne probleme s provođenjem izbora – od zakonskoga okvira nadalje.
Sud, u konkretnome slučaju, zapravo i nije mogao drugo do odbiti žalbu,
jer njezino bi prihvaćanje u konsekvencijama značilo faktičko
mijenjanje rezultata izbora održanih 25. studenoga.
No, to i nije prvi – tek djelomice pravni – problem koji se pojavljuje
kad je riječ o ponavljanju izbora. Ponajprije, nejasno je kakva smisla
ima insistirati na rigorozno tumačenoj promičbenoj blokadi uoči izbora,
a onda pozivati nekoliko stotina birača na ponavljanje izbora u
situaciji u kojoj su pod neprijepornim pritiskom najjače od svih
mogućih propagandi – znanih izbornih rezultata. U takvim situacijama
pokazat će se vjerojatno i drukčiji rezultati od prvotnih (neovisno o
listiću – ili dva – uguranome u pogrešnu rupu). Usto, mnogi od birača
zasigurno neće ponovno na izbore, jer su rezultati ionako već dani.
Ponavljanje izbora na dva-tri biračka mjesta (i to djelomice) stoga
doista nema smisla, jer ishod se, u osnovi, ne može više izmijeniti –
osim na nekoj manjinskoj listi, gdje i četiri-pet glasova odlučuje
(Nazif Memedi vodi za 35 glasova, Deneš Šoja za 48, a Zdenka Čuhnil pak
za samo tri) – što u sadašnjim (pred)parlamentarnim uvjetima može biti
odlučujuće (no pitanje je koliko “manjinaca” ima pravo ponavljanja
izbora i pod kakvim će sada biti pritiscima).
U Negoslavcima je riječ o izborima za srpsku manjinu, na kojoj je za
zbiljsku promjenu potrebno da trenutno četvrti kandidat (glasoviti Rade
Leskovac) dobije pune tri tisuće glasova više nego što sada ima, a na
rečenome je biračkom mjestu upisan 691 birač.
Dakle, nikakvih promjena na listi srpske manjine ne može biti. No, SDP
je tražio da se pri ponavljanju izbora pripadnicima srpske manjine
omogući i (ponovno) korištenje zakonskoga prava glasovanja za “opću
izbornu listu”. Time se bi se, eventualno, mogli promijeniti rezultati
u V. izbornoj jedinici. No, to bi značilo faktičko raspisivanje novih
izbora, pa makar i na jednome biračkom mjestu.
Ustavni je sud s pravom ustvrdio da su izbori na spomenutome
negoslavačkom biračkom mjestu za V. izbornu jedinicu završeni 25.
studenoga u 19 sati u skladu sa zakonom, te se ne mogu ponavljati.
Pripadnici srpske manjine koji su željeli iskoristiti svoje pravo da
zatraže glasovanje za “opću listu” na izborima 25. XI. to su i učinili
toga dana, a ponovno otvaranje toga prava značilo bi ustroj novoga
popisa birača, pa i nove izbore.
Ukratko, ponavljanjem izbora svakako se čini nepravda, jer se ne
mijenjaju samo političke okolnosti (poznati rezultati) nego se mijenja
i čitava situacija. U Negoslavcima je za manjinsku listu glasovalo 187
birača i, za-pravo, bi samo njima trebalo omogućiti ponovno glasovanje.
Ostali su, naime, na nedavnim izborima – odustali od svojega
demokratskog prava i time, za ovu prigodu, istupili iz političkoga
naroda (kao skupina državljana s pravom glasa). To što ih se, kao i na
dva mjesta u Zadru, zove na ponovljene izbore, još je jedna od
pogrešaka izbornoga sustava.
Za-pravo