Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica

Plavac i pošip na svjetskom ogledu

23. rujna 2005. u 15:31 5 prikaza
358847.jpg
Foto: import

Često puta bivamo izloženi neuodnom osjećaju kada nas na kakvom svjetskom vinskom skupu, izložbi, sajmu stranci upitaju: a ima li Hrvatska vina i vinograda? I nisu oni krivi zbog neznanja, krivica je do nas samih, jer iako zemlja s dugom i nekoć dobrom tradicijom, u promidžbi vina gotovo ništa ne činimo.

Rijetko smo na sajmovima, to su uglavnom pojedinačni izleti, ili organizirani od nekih županija. Jedinstvenog hrvatskog štanda nigdje nećemo naći. A svijetu bi imali što pokazati, to više što su sve atraktivnije autohtone sorte i od njih dobivena vina. Tako su primjerice nebbiolo, sangiovese, barbera, nero davola, primitivo, sagrantino, vernacha, cortesse, prosseco, aglianico neki od talijanskih kultivara s kojima su se domaćini ponosili na svojim brojnim štandovima ovogodišnje Vinitaly u Veroni, najvećoj svjetskoj izložbi vina s više od 4100 izlagača iz 30 zemalja.

I druge značajne ali i manje poznate vinske nacije ističu svoje autohtone sorte i od njih pripravljena vina. U takvom se probranom društvu Hrvatska, odnosno naša vinska djelatnost, nije proslavila. Pojavili su se samo vinari iz Istre i iz Vrbnika, u organizaciji njihovih regionalnih turističkih zajednica, što je svakako pohvalan primjer i za druge, no ne i način prezentacije na preskromnom, neuglednom štandu. Pa ipak bilo je uočljivo zanimanje za naša izvorna vina, malvaziju, teran, žlahtinu.

Obraz hrvatskom vinu osvjetlala je i tada naša poznata sommelierka Daniela Kramarić, koja je u društvu sa još četvoricom slavnih svjetskih sommeliera predstavljala vina; zahvaljujući njoj čitavom svijetu približeno je devet naših domorodnih vina, na čelu s dingačem, plavcima i pošipom. Zahvaljujući županijama, na značajnom sajmu ProWein u Duesseldorfu predstavili su se Slavonci sa zanimljivim kutjevačkim vinima i Dalmatinci. I to je uglavnom sve - za to vrijeme naše su prodavaonice sve krcatije uvoznim vinima.


Ideja za teran i babić

I nekoć drugorazredna barbera priznata je kao ozbiljno talijansko vino zahvaljujući obitelji Bologna. Giacomo, otac Raffaelle, današnje gazdarice imanja "Braida" blizu Astija u Piemontu, proizveo je Bricco dell Uccellone i uspostavio tri velika talijanska B (barollo, barbaresco i barbera). Legendarna pak Ai Suma proizvede se samo u najboljim godinama. Primjerice, barbera im je kasne berbe 03. imala čak 16,2 % alkohola, a prosječno bude 14,5 posto. Sada imaju 10 hektara vinograda. Zanimljivost: svake dvije godine ugoste ugledne umjetnike koji nešto napišu inspirirani obilaskom njihovih vinograda, a ta se djela nađu i na bocama. Nije li nam to ideja za teran, babić, ako već plavac ima kakav-takav međunarodni ugled? (va)

Dijana Zadravec
U RATU S KOLEGAMA
Tko je Dijana Zadravec, liječnica zbog koje se trese hrvatsko zdravstvo
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj