Masline, maraška, vinova loza, darovi mora i domaći sirevi samo su dio tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju. Na stolu se redaju maslenjaci, paški sir, marinirani inćuni, škatule i vara te recepti koje ćemo najbolje doživjeti u dobrom društvu s pogledom na more. No vratimo se u povijest, jer regije su ovo čiji se recepti prenose već generacijama, a tradicija se osjeti u svakom zalogaju.
Najbolje od gastronomije
Zadar, njegovo zaleđe i otoci donose ono najbolje Mediterana i gastronomije koja je nadaleko poznata. Regija je ovo koja se jednako može pohvaliti mesnim i ribljim specijalitetima, nudeći uvijek nezaobilazno gastronomsko iskustvo. Kada je riječ o pripremi ribe, ključ je u jednostavnosti. Riba na žaru jedno je od onih jela s kojima ne možemo pogriješiti, a idealna je u kombinaciji s vrhunskim maslinovim uljem i morskom solju koja je također dio gastronomske baštine ove regije još od davnina. Još jedan specijalitet je i sirova riba, osobito inćuni koji se poslužuju uz sok od domaćeg limuna i maslinovo ulje.
Najcjenjeniji paški sir
Velebitska bura, vegetacija i sol koju bura nosi zaslužni su za najkvalitetnije mlijeko paških ovaca, koje je prirodno slano i bez dosoljavanja. Upravo od njega radi se tradicionalni paški sir koji se posljednjih godina okitio brojnim nagradama – što ne čudi, budući da zbog mediteranskog bilja kojim se hrane paške ovce sir ima suptilan, pikantan okus. Još od davnina, zapečene masline bile su način odgorčavanja maslina, a čuvale su se u maslinovom ulju obogaćenom brojnim začinskim travama. Ovaj je specijalitet savršen uz pečeni kruh u koji se mogu dodati različiti začini poput ružmarina.
Slatke poslastice
Odemo li nešto južnije, do Korčule, dolazimo do pravog gastronomskog raja za sve ljubitelje slatkih poslastica. Jedna od njih je i korčulanski klašun – mirisni kolačići oblikovani u polumjesece koji spajaju prhko tijesto i punjenje na bazi orašastih plodova, obogaćeno koricom limuna i naranče, likerom od ruže i vanilije, a nerijetko i džemovima od smokve i naranče. Limun, badem i puno ljubavi – tako bismo mogli opisati korčulanske spomilje, klasični recept naše gastronomije koji se sprema po gotovo zaboravljenoj recepturi, a zbog sastojaka koji ne sadrže brašno idealan je za sve koji ne konzumiraju gluten. Nezamjenjive fritule – male zlatno-pržene kuglice od dizanog tijesta, lagano hrskave izvana, a mekane i mirisne iznutra – obogaćene šećerom u prahu, grožđicama i rakijom, mnogi će reći da su korčulanski recepti najbolji.
Iz mjesta Žrnovo pak dolazi recept koji se u prošlosti pripremao samo za posebne prigode – Žrnovski makaruni. Nekada su se radili samo od jednog tipa brašna, sličnog današnjem glatkom brašnu, a danas se prakticira miješanje s oštrim brašnom. Poslužuju se uz bogati mesni umak oplemenjen začinima, a recept je star gotovo 400 godina. Prema legendi, vjeruje se da Marko Polo iz daleke Kine donio makarune, no to je zapravo jedna od najvećih zabluda u povijesti gastronomije. Naime, kombinacija mljevene pšenice (brašna) i vode bila je poznata na ovim prostorima još u doba antike. Kada je riječ o mesnim jelima, najčešće se priprema janjetina, kozletina i ovčetina, no na tanjurima se podjednako često nađe riba, osobito plava, dok se srdele tradicionalno sole.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom
Otvori KEKS Pay
