Vratili ste se u stan iz kupovine i stavili torbu na stol za objedovanje. Možda ste djecu poveli u šetnju susjedstvom i zaboravili oprati ruke pri povratku. Zvuči banalno, ali možda ste upravo s tim postupkom kontaminirali površine u kući te povećali rizik od širenja bakterija i virusa.

Najbitniji element prostora u kojemu boravimo postala je njegova higijena, a iza toga stoje i svima jasni razlozi. Prevencija infekcija, danas više nego ikad prije, od krucijalne je važnosti. Stoga je bitno i da usvojimo pravilne navike čišćenja kako bismo osigurali čist i siguran dom ili bilo koji drugi prostor u kojemu boravimo.

Prema istraživanjima, kuhinjski sudoper prljaviji je nego WC školjka. U istraživanju koje prenosi BBC šokantna je činjenica da ogromnih 32 posto testiranih kuhinjskih površina je pozitivno na fekalije i koliformne bakterije, odnosno obitelj bakterija u koju spadaju salmonela i bakterija Escherichia coli.
Razmislite samo koliko puta netko dodirne daljinski upravljač, tipkovnicu, mobitel ili kvaku u vašem domu. Imaju li uvijek čiste ruke? Nije strana činjenica da se razne zarazne bolesti šire upravo dodirom, a u ljudskim rukama u svakom trenutku nalazi se oko 3.000 bakterija koje spadaju u više od različitih 150 vrsta.

Mikroorganizmi su oku nevidljivi organizmi. Oni se prema svojoj građi dijele na bakterije, viruse, gljive i parazite. Prema djelovanju na ljude razvrstavaju se na patogene, koji izazivaju bolesti, i nepatogene, koji su bezopasni za ljude, štoviše čak i korisni u očuvanju zdravlja. Nalaze se posvuda, od pustinja i ostalih prirodnih prostranstava, pa sve do našeg doma. Patogeni mikrobi, odnosno oni koji su opasni za ljude, kontaminiraju površine te se mogu zadržati na njima i do nekoliko dana.

Nažalost, prošla godina pokazala je kako je higijena prostora od izuzetne važnosti. Javne institucije i organizacije preporučuju upotrebu proizvoda koji mogu ubiti klice, a ne samo ukloniti ih s površina. Međutim, mnogi i dalje ne znaju kako pravilno očistiti dom, tj. njegove površine. Čišćenje doma ili bilo kojeg drugog prostora u kojemu se boravi postao je generički pojam koji znači za različite ljude različite stvari.

Zato, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučio je građanima čišćenje domova s ​​dva različita postupka, sanitizacijom i dezinfekcijom kao dva srodna postupka koji eliminiraju sve mikroorganizme, a dom postaje čist i siguran prostor za boravljenje.

Sanitizacija i dezinfekcija

Jedno je sigurno, danas je itekako bitno da se ova dva pojma usvoje te da se prakticiraju kako bi se smanjila razina mikroba ili bilo koje vrste kontaminacije u prostoru. Pritom se posebna pozornost mora obratiti i na površine koje se rijetko brišu.

Sanitizacija kao proces čišćenja odnosi se uglavnom na uklanjanje prljavštine i nečistoća s površina. Ovaj postupak, iako smanjuje broj mikroba, ne uklanja ih u potpunosti, navodi Američki centar za kontrolu bolesti (CDC). Za ovaj tip čišćenja uglavnom je potreban sapun i voda ili kemijska sredstva za sanitizaciju na bazi natrijeva ili kalcijeva hipoklorira ili klora. Iako se ovim tipom čišćenja smanjuje broj mikroba na sigurnu razinu, ona se ipak ne uništavaju u potpunosti, kao ni njihove spore.

Dezinfekcija, zato, uključuje upotrebu kemijskih proizvoda za ubijanje klica, tj. mikroorganizama na površini.
- Ovaj postupak dodatno smanjuje rizik od širenja zaraze – navodi Američki centar za kontrolu bolesti. Kada se površine dezinficiraju, uništavaju se i spore mikroba. Naime, ako spore i dalje postoje, mikrobi se mogu ponovo početi razmnožavati.

Proizvodi koji se koriste za dezinfekciju često sadrže jake kemikalije koje mogu uzrokovati i zdravstvene probleme. Prema Američkom udruženju pluća (ALA), neka sredstva nadražuju oči, grlo ili izazivaju zdravstvene probleme koji uključuju i teže oblike poput karcinoma. Ta su sredstva i abrazivna te mogu naštetiti površinskim materijalima. K tomu, neugodna su mirisa.

Komplementaran proces i dobre navike

Patogeni mikroorganizmi ne mogu dugo preživjeti na čistoj i suhoj površini jer vole vlagu. Upravo zato sanitizacija i dezinfekcija su komplementarni i neophodni procesi za čišćenje u skladu sa standardima koje su postavile i nadležne institucije. Da bi domovi imali što manje bakterija i virusa, svi dijelovi kuće, odnosno ciljane površine, moraju se najprije sanitizirati, a zatim dezinficirati.

Velike površine ponekad zahtijevaju i veću količinu proizvoda, a to može zadati udarac na mjesečne troškove. Srećom, pojavom niza modernijih proizvoda pronašla se i alternativa tradicionalnoj metodi čišćenja i dezinfekcije korištenjem izbjeljivača i opasnih kemikalija.

Za razliku od klasičnog čišćenja i dezinfekcije, Sanytol u obliku višenamjenskog spreja i tekućeg sredstva za čišćenje sanitizira i dezinficira u jednom. S njim se površine ne trebaju prethodno očistiti, jer to radi upravo ovaj proizvod. Sve površine zbog svog blagonaklonog sastava prikladne su za njegovu upotrebu, čak i one najdelikatnije poput prirodnog drveta.

Sanytol ne ostavlja mrlje i ne oštećuje materijale, a može se koristiti u bilo kojoj prostoriji u domu i na svim predmetima. Štoviše, zbog svoje formule koja je dermatološki testirana, ovo je odličan proizvod za domove s malom djecom i kućnim ljubimcima jer sadrži gorke sastojke koji sprječavaju slučajno gutanje, i to bez utjecaja na njuh ljubimaca.

Glavni izvori infekcije u domu

Glavni izvori infekcije u domu su mjesta koja se najviše upotrebljavaju. To su redom kupaonica, kuhinja i dnevna soba. Uz ove tri prostorije također treba obratiti posebnu pozornost i na sljedećih šest mjesta u kući koje treba redovito dezinficirati uz primjenu prikladnog sredstva za svaku pojedinu površinu i materijal:

1. Kvake, rukohvati i ograde
2. Slavine u kupaonici i kuhinji
3. Radne površine u kuhinji
4. Prekidači za svjetlo
5. Elektronički uređaji: daljinski upravljač televizora, mobilni telefoni, tableti, itd.
6. Radni prostor koji koristi više osoba: pisaći stol, računalo, tipkovnica, miš, itd.

Sadržaj nastao u suradnji sa Sanytolom.