Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 10
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TURISTIČKA PATROLA: NEDELIŠĆE

U ovoj je općini sagrađena najstarija željeznička pruga u Hrvatskoj kojom i danas prolaze vlakovi

Turistička patrola u Nedelišću
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
1/9
19.04.2023.
u 08:23

U Nedelišću je radila i jedna od prvih tiskara u Hrvatskoj koju je vodila čakovečka obitelj Zrinski

Malo gdje siromašni težak koji nabija žuljeve trudeći se prehraniti obitelj ima svoj spomenik. U međimurskom selu Dunjkovcu u općini Nedelišće baš su "skromnom i siromašnom, često prezrenom seljaku", kako piše na pločici od mesinga podno spomenika, podigli drveni kip nazvan "Smoligar". Smoligari su bili prvi zanatlije u tom kraju koji su se bavili izradom smoliga – drvca za potpalu vatre. Izrađivali su ih od panjeva ili trčki borova i prodavali po Čakovcu, Varaždinu i široj okolici. Danas to zanimanje više ne postoji.

Platana od 35 metara

– Spomenik je postavljen 1999. godine, u povodu 740. obljetnice naselja – kaže nam učiteljica koja je djeci u produljenom boravku u područnoj školi pokazivala kip.

"Čez stoletja duga, žmehke smolige si nosil, truden po svetu hodil, zimu jedvenu iz hiže tiral, ljudem si navek pomagal", napisao je u čast smoligaru književnik Zvonimir Bartolić. U Dunjkovcu, jednom od 11 općinskih naselja, može se razgledati i neobična zbirka "Štrekari", po još jednom zanimanju. Štreka je pruga, a štrekari su radili na najstarijoj željezničkoj pruzi u Hrvatskoj, sagrađenoj 1857. godine, koja prolazi Dunjkovcem. I danas tuda prolaze vlakovi, a u postaji i pokraj nje mogu se razgledati razni predmeti i vozila. U susjednom Črečanu nailazimo na stare kuće iz vremena Marije Terezije, od kojih neke, nažalost, propadaju. Jednu je, na kućnom broju 87, spasila Tatjana Šardi i u njoj uredila carstvo posvećeno – pčelama. Nastavila je obiteljsku tradiciju.

– To je tradicijsko međimursko ruralno domaćinstvo, zaklonjeno šumom i netaknutim starinskim livadama. Pažljivo i s ljubavlju je restaurirana kuća s gospodarskim zgradama u sklopu koje je i smješten naš stacionirani pčelinjak. To je oaza mira u kojoj smo nedavno suprug i ja s djecom oplemenili ponudu s mogućnošću apiinhalacija, udisanja zraka iz košnica pomoću specijalnih dihalica. Za ljude koji imaju teškoća s dišnim putevima radi se pod nadzorom liječnika. Moguće je i preventivno boraviti dulje vrijeme u api komori, manjoj drvenoj prostoriji koja je ispunjena zdravim zrakom oplemenjenim iz košnica, ali bez izravnog kontakta sa pčelama – kaže Tatjana Šardi.

Apiterapija je kombinirano korištenje pčelinjih proizvoda koje je kod nas u začecima, za razliku, na primjer, od Slovenije, o čemu će se, najavljuje, govoriti i na obilježavanju Svjetskog dana pčela 20. svibnja.

U Slakovcu smo prošli pokraj čige postavljene na izvoru pitke vode. Radi se o drvenoj napravi za izvlačenje vode iz bunara koja podsjeća na vrijeme kad pitka voda nije stizala iz slavina. U Nedelišću, općinskom središtu uz cestu Čakovec – Varaždin, ponose se više od 200 godina starom platanom. Javorolisna platana (Platanus x acerifolia) spomenik je parkovne arhitekture, a analizom je ove godine procijenjeno da je stara, brat bratu, 213 godina! Prsni joj je opseg veći od šest metara, a s 35 metara visine jedna je od najvećih platana u Hrvatskoj. U selu je zovu "birov hrast", premda nije riječ o hrastu, a birov je nekad bila titula za seoskog starješinu pokraj čije je kuće stablo raslo.

Klopka bečkog dvora

U Nedelišću je radila i jedna od prvih tiskara u Hrvatskoj koju je od 1570. do 1586. godine vodila obitelj Zrinski. U njoj je tiskan i "Decretum" Ivana Pergošića, najstarija hrvatska knjiga na kajkavskom. Uz obitelj Zrinski u tom kraju veže se i obelisk u Kuršanečkom lugu koji podsjeća na tragediju. Tu je 1664. poginuo hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Nikola Zrinski Čakovečki kojeg je tijekom lova napao vepar, iako su se pojavljivale i teorije da je upao u smrtonosnu klopku koju mu je postavio bečki dvor. Lugovi i šume mame u šetnju, posebno Čep, šuma hrasta lužnjaka. Na području općine Nedelišće nekoliko je ribnjaka i tridesetak kilometara biciklističkih staza "Aqua, silva et valles" ili "Voda, šuma i doline". Mnogo je razloga za dolazak u Nedelišće, u kojem radi i nacionalni gimnastički centar Aton. U Nedelišću se održavaju Međimurske popevke, sajmovi Mesap, međunarodne izložbe malih životinja na kojima se kočopere kokoši hrvatice, međimurske kokoši, golubovi gušani, dravske guske i još deseci vrsta.

OCJENE
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 9
Gostoljubivost i susretljivost 8
Kvaliteta i raznolikost smještaja 8
Sadržaji za djecu 9
Biciklističke staze; rekreativni sadržaji 10
Pješačke staze i šetnice 9
Kulturni sadržaji 9
Izletišta 9
Autohtonost 8
Opći dojam 9
Ukupna ocjena 88

POREDAK 
1. NEDELIŠĆE 88
2. VELIKA PISANICA 88
3. MARIJA GORICA 85
4. LOVINAC
5. ERNESTINOVO
6. MARIJA BISTRICA
7. DONJA VOĆA
8. KAPTOL
9. JASENOVAC
10. SV. PETAR U ŠUMI
11. VRPOLJE
12. BABINA GREDA
13. PODRAVSKE SESVETE
14. VOĆIN
15. KLANA
16. RAKOVICA

Takav prizor ne zaboravlja se lako. Iz akvarija, za koji na prvu nećete ni shvatiti da je akvarij jer je ugrađen u zid pa izgleda kao tapeta, gledaju vas grdosije od nekih 15 kilograma. I onda počnu otvarati ogromna usta i plivaju, pojavljuju se i nestaju. Šarani... Ima ih nekoliko dugih oko 70 centimetara, a uz njih i puno manjih.

– Ne, oni nisu za jelo, ne može se ih naručiti, to su naši ljubimci. Atrakcija – smije se Karolina Kračun, koja sa suprugom Zlatkom i kćeri Ivanom vodi brigu o restoranu Atlantik u Nedelišću. No to ne znači da kod njih ne možete pojesti šarana. Dapače, šaran na rašljama i šaran na njihov način specijaliteti su po kojima su, uz lignje na više načina, poznati u široj okolici. Na ruku im ide i odlična lokacija uz jednu od najprometnijih cesta u Međimurju, onu od Čakovca do Varaždina.

– Poznati smo i po bograču, tako barem naši gosti kažu – dodaje. Obitelj restoran ima od 1994. godine pa će dogodine proslaviti 30 godina rada.

– Prvo je tu bila kavana u kojoj su se također pripremala jela, samo što tada nije bilo gableca. Sad imamo i gablece – veli Spomenka. Nude i odreske, riječne i morske ribe, mesne plate, neizbježne pizze i hamburgere... Na dan kad smo ih posjetili, za gablec se moglo birati između mađarskog gulaša (4,25 eura), pečene piletine sa širokim rezancima i salatom (4,65 eura), špek fileka (5,30 eura), šarana na način Atlantik s krumpir-salatom (6,65 eura), sira s vrhnjem, špekom i lukom (5,30 eura), bograča (6,65 eura) i još nekoliko jela. Mi smo se odlučili za platu s lignjama za dvije osoba koju smo platili 24,55 eura. Sastojala se od lignji na tri načina, kuhanog krumpira s blitvom i pomfrita te dva umaka.

Izbor i kvaliteta jela (do 50 bodova) 46

Izbor i ponuda pića (do 15 bodova) 12

Posluga i ljubaznost (do 10 bodova) 10

Dojmovi i prostor (do 20 bodova) 18

Ukupnost ponude (do 5 bodova)  4

ukupno: 90

 

Komentara 2

TR
Tripoli
09:14 19.04.2023.

Kad putujete starom cestom od Zg prema Mađarskoj...dolaskom u Varaždin i prelaskom mosta u Međimurje svatko shvati da je to neki drugi svijet...uređeno,čisto,odmjereno,pitomo.

MP
mku.privat
10:59 19.04.2023.

Nazalost pruga se jos nalazi u prvobitnom stanju iz 1857, a vlakovi voze vjerojatno jos sporije nego 1857!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?