Iako je od otkrića Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, prošlo više od sto godina, primjerena terapija koja bi bolest spriječila, usporila ili liječila ne postoji.
Odgovore koji bi mogli dati nadu oboljelima u svijetu, a takvih je oko 26 milijuna, traže i u Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković koji su zajedno s kolegama sa švicarskog ETH-a u Zürichu te kolegama s Instituta za biološka istraživanja Siniša Stanković Sveučilišta u Beogradu pokrenuli veliki međunarodni projekt s ciljem razjašnjavanja molekularnih detalja nastanka Alzheimerove bolesti.
Švicarci financiraju
Riječ je o projektu u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske konfederacije sa zemljama istočne Europe koji financira Švicarska zaklada za znanost u iznosu od 1,23 milijuna kuna.
– Ideja je naći nove ključne proteine uključene u samom početku nastanka bolesti. Poznato je da je nakupljanje peptida amiloid-beta u mozgu začetnik patoloških procesa koji dovode do nastanka Alzheimerove demencije. Ono što nije poznato jest koje to točno promjene u metabolizmu stanica neurona u mozgu uzrokuju nakupljanje ovog peptida. I to je ono što trebamo doznati projektom – objašnjava dr. sc. Silva Katušić Hećimović, voditeljica znanstvenog tima IRB-a.
Ono po čemu je njena grupa specifična je činjenica da kao model u istraživanju koriste rijetku nasljednu bolest – Niemann-Pick tipa C, koja pokazuje niz sličnosti s Alzheimerovom bolesti, uključujući i demenciju.
Trenutno ne postoji adekvatna terapija niti točna metoda dijagnosticiranja Alzheimerove bolesti. Upravo ovakva istraživanja omogućiti će traženje ranih biljega bolesti te najranijih poremećaja koji dovode do njenog nastanka.
U tome i jest bit jer se smatra, napominje S. Katušić Hećimović da je rana intervencija Alzheimerove bolesti jedini mogući način liječenja te bolesti, usporavanja progresije ili sprečavanja njenog nastanka. Projekt je započeo u travnju ove godine i trajat će dvije godine. U slučaju da tri tima zajedničkim radom otkriju rane uzroke Alzheimerove bolesti to će svakako biti velik korak naprijed u dizajniranju novih farmakoterapija.
Neugodne projekcije
Neizlječiva Alzheimerova bolest predstavlja globalni problem zdravlja i društva. Prema nekim procjenama, do 2050. godine broj oboljelih narast će na vrtoglavih 108 milijuna.
– Zbog toga je pronalazak terapije i sprečavanje nastanka Alzheimerove bolesti globalni cilj – zaključuje S. Katušić Hećimović.
>>Dirljiv trenutak u kojem majka koja boluje od Alzheimera prepoznaje svoju kćer
>>Zbog dva sata manjka sna prijeti nam gubitak pamćenja
