Mlada laboratorijska tehničarka Darija Šipilova preminula je početkom listopada u sibirskoj bolnici od posljedica zaraze za koju se sumnja da je plućni oblik kuge. Dvadesetosmogodišnjakinja je bila zaposlena na Institutu za istraživanje kuge u Irkutsku, a prvi simptomi teške upale pluća pojavili su se potkraj rujna. Prema dostupnim informacijama, nesretna je žena navodno priznala medicinskom osoblju da je tijekom pripreme uzoraka za testiranje slučajno razbila epruvetu u kojoj su bile žive bakterije. Odmah nakon naglog pogoršanja stanja, hospitalizirana je u gradu Šelehovu i priključena na respirator, no liječnici joj unatoč svim naporima nisu uspjeli spasiti život.
Nakon tragičnog ishoda, lokalne su vlasti hitno uvele opsežne mjere opreza kako bi spriječile moguću katastrofu u zajednici. Gotovo dvjesto ljudi stavljeno je pod nadzor nakon smrti laborantice u Irkutsku, a nekoliko bolničkih odjela moralo je potpuno obustaviti prijam novih pacijenata. Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev pokušao je umiriti javnost ističući da zasad nitko od izoliranih građana ne pokazuje simptome te da su svi dosadašnji rezultati njihovih laboratorijskih testova negativni. Zbog ozbiljnosti cijele situacije, u regiju je žurno doputovala i čelnica ruske službe za javno zdravstvo Ana Popova kako bi osobno nadgledala provođenje hitnih protuepidemijskih mjera i spriječila daljnje širenje panike.
Plućna kuga predstavlja najrjeđi, ali istodobno i najopasniji oblik ove drevne bolesti koju uzrokuje bakterija poznata pod nazivom Yersinia pestis. Primarno se prenosi kapljičnim putem s čovjeka na čovjeka prilikom kašljanja ili kihanja, što znači da je za zarazu dovoljan samo bliski kontakt s oboljelom osobom. Za razliku od bubonskog oblika koji uglavnom napada limfne čvorove nakon ugriza zaražene buhe, plućni oblik izravno zahvaća dišni sustav i razvija se strahovitom brzinom. Bolest se u organizmu može razviti unutar samo jednog do tri dana od trenutka izlaganja opasnoj bakteriji, a zaraza se iznimno lako širi zrakom u zatvorenim i slabo provjetrenim prostorima.
Klinička slika zaraze razvija se vrlo dramatično, pri čemu pacijenti prvo osjete iznenadnu visoku temperaturu, snažnu zimicu, glavobolju i opću slabost organizma. Ubrzo nakon početnih znakova slijedi brzi razvoj teške upale pluća koju prate otežano disanje, snažni bolovi u prsnom košu i uporni kašalj. Vrlo specifičan znak ove bolesti je iskašljavanje vodenastog ili krvavog ispljuvka, a zaraženi često pate i od snažne mučnine, povraćanja te bolova u trbuhu. Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju da je plućna kuga gotovo uvijek smrtonosna ako se ne započne s liječenjem na vrijeme, no danas se uspješno može izliječiti primjenom odgovarajućih antibiotika ukoliko se u bolnicu stigne u najranijoj fazi.
Proturječne verzije o uzroku zaraze
Prava istina o tome kako se mlada laborantica uopće zarazila još uvijek je obavijena velom tajne zbog vrlo nejasnih izjava koje dolaze iz službenih institucija. Proturječne informacije nakon smrti laborantice u Rusiji izazivaju veliku sumnju javnosti, pogotovo jer je služba Rospotrebnadzor kasnije demantirala navode o nesreći u laboratoriju. U službenom očitovanju naveli su da je pacijentica preminula od upale pluća nepoznatog uzroka te da u njezinim uzorcima nisu pronađeni mikroorganizmi koji bi bili povezani s njezinim profesionalnim radom.
Kako piše The Moscow Times, ugledni ruski epidemiolog Mihail Favorov javno je doveo u pitanje objašnjenje o razbijenoj epruveti, podsjećajući da osoblje u takvim institutima obavezno nosi kompletna zaštitna odijela protiv kuge. Izrazio je bojazan da nadležni možda prikrivaju prave okolnosti slučaja.
Nedostatak transparentnih informacija izazvao je ogroman strah i zabrinutost među stanovnicima Irkutska i okolnih mjesta koji se boje ponavljanja crnih scenarija. Uprava lokalne tvornice aluminija u gradu Šelehovu odmah je uvela obvezno nošenje zaštitnih maski za sve svoje radnike, pravdajući tu odluku nužnim preventivnim mjerama u nesigurnim vremenima. Na ulicama su se mogli vidjeti pojedini građani u zaštitnim odijelima i s rukavicama, dok su društvenim mrežama kružile nepotvrđene glasine o nestašici osnovnih antibiotika u lokalnim ljekarnama. Unatoč pokušajima vlasti da smire napetu situaciju i uvjere javnost da je epidemiološka slika potpuno stabilna, mnogi građani i dalje sumnjaju da se pravi razmjeri opasnosti vješto skrivaju.
Razvoj teške situacije u Sibiru nastavlja se pomno pratiti, a svi izolirani kontakti morat će proći strogi period praćenja pod budnim okom medicinskih stručnjaka. Pravovremena izolacija i brza reakcija zdravstvenog sustava ostaju najvažniji alati u borbi protiv potencijalnog širenja ove zaboravljene, ali i dalje prisutne prijetnje.
Otvori KEKS Pay
