Sve što nas čini ljudima smješteno je u 1,4 kilograma žućkastog tkiva koje čini ljudski mozak. Ovdje se stvaraju naše misli, ovdje osjećamo ljubav ili mržnju, ovdje se stvaraju najkreativnije i najzločestije ideje. Ova struktura orašastog oblika također je i najkompleksniji organ koji je priroda stvorila.
U mozgu se nalazi 86 milijardi neurona, ili živčanih stanica, koje se moraju stvoriti u pravo vrijeme, pomaknuti se na pravo mjesto te se umrežiti na pravi način kako bismo preživjeli i napredovali. Sve ovo napisao je Juergen A. Knoblich, zamjenik direktora Instituta za molekularnu biotehnologiju Austrijske akademije znanosti u Beču, u uvodu svojeg teksta koji nosi naslovnu stranicu najnovijeg broja znanstvenog magazina Scientific American.
Uzgoj dijela mozga u posudi
U tom tekstu on objašnjava kako je moguće stvoriti ljudski mozak iz matične stanice te, što je očito najbitnije, zašto bi to znanost uopće radila. Jer, Knoblich i njegova momčad nisu i jedini, na stvaranju umjetnog mozga radi se na nekoliko mjesta u svijetu. Objašnjava se u tom tekstu kako naše spoznaje o ljudskom mozgu počesto potječu od eksperimenata učinjenih na miševima, štakorima ili nekim drugim životinjama. Mozak ovih vrsta puno toga dijeli s ljudskim, no očita je razlika u površini koja je kod čovjeka jako naborana, dok je kod životinje glatka, što utječe na mogućnosti njegova funkcioniranja, navodi austrijski znanstvenik.
Možda u toj i drugim jedinstvenim kvalitetama ljudskog mozga leži objašnjenje zašto ta dosadašnja istraživanja nisu uspjela dati krajnji rezultat u obliku lijeka za neke poremećaje poput shizofrenije ili Alzheimerove bolesti. To je potaknulo potragu za novim načinima provođenja eksperimenata u neuroznanosti. Jedna alternativa uključuje uzgoj najvećeg dijela mozga u razvoju unutar laboratorija, u kakvoj posudi. Ti “organoidi” će prema svemu sudeći dati istraživačima mozga informaciju koja ne može biti dobivena iz studija provođenih na miševima; takve se informacije već koriste u istraživanju virusa Zika. Upravo se razvojem umjetnog mozga posljednje četiri godine bavi Knoblichov laboratorij na bečkom Institutu za molekularnu biologiju.
Tajna je u matrigelu
Tajna je uspjeha njegova načina “uzgoja” mozga supstancija nazvana matrigel koji se dobiva od stanica mišje hrskavice pogođene tumorom, a savršena je podloga za razvoj stanica koje kasnije trebaju postati dio mozga. Često se u literaturi koristi i naziv 3D gel. No prava se znanstvena revolucija u istraživanju austrijskog znanstvenika skriva u reprogramiranju stanica, njihovu vraćanju iz potpuno sazrelih stanica kože, krvi ili nečeg drugog, natrag na početak, u pluripotentne matične stanice. To se radi jednostavnom genetskom manipulacijom. Zbog toga se ne moraju koristiti matične stanice izvedene iz embrija.
Ako se taj postupak napravi na stanicama osobe s nekim genetskim poremećajem pa se iz njih uzgoji organoid, tada se puno lakše može doći do uzroka tog poremećaja. Druga je mala revolucija u primjeni genetskog inženjeringa kojim se može promijeniti genetski kod neke stanice. Tako bi se s priličnom sigurnošću moglo utvrditi je li neki genetski poremećaj doista odgovoran za neku bolest ili nije. Moglo bi se utvrditi bi li korigiranje tih mutacija stvorilo i zdrav organoid. Ako bi, tada bi se moglo doći do sasvim novih terapija kojima bi se suzbijali učinci tih mutacija. Knoblich naglašava kako nema nikakve mogućnosti da ‘uzgojeni’ mozak dobije svijest jer naprosto – nema osjetilnih unosa.
No postoje etičke dvojbe jer sve su te stanice uzete od neke osobe pa za njih moraju vrijediti isti propisi kao i za bilo koje druge uzorke. Pitanje je kako ćete reagirati ako vam kažu da će od vaših stanica napraviti umjetni mozak.
>>Trudnoća izaziva promjene na ženinom mozgu... Evo kakve...
