Koncert Zagrebačkog puhačkog trija održan u četvrtak, 15. listopada, u Hrvatskom glazbenom zavodu, predstavlja već samom svojom koncepcijom izvrstan primjer kvalitete i raznovrsnosti kojom glazbeni život hrvatske metropole obogaćuje ciklus Glazbeni umjetnici Zagrebu.
Riječ je o koncertnom ciklusu koji organizira Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika i tako osigurava platformu i podij nastupima čitavom nizu izvrsnih hrvatskih glazbenika kojima su takve prigode osobito dragocjene u ovo vrijeme ograničenih mogućnosti i ugrožene egzistencije čitave jedne scene i važnog segmenta kulturnog života.
Zagrebački puhački trio je ansambl koji je ovim koncertom, otvarajući novu sezonu ciklusa Glazbeni umjetnici Zagrebu, obilježio nekoliko skladateljskih godišnjica i ujedno proslavio vlastiti jubilej, pedeset godina postojanja.
Biografija Zagrebačkog puhačkog trija je impozantna: "Kroz prve 32 godine djelovanja, u svojem najdugovječnijem sastavu (Branko Mihanović, oboa; Anđelko Ramuščak, klarinet; Zvonimir Stanislav, fagot) održao je više od 1000 koncerata po tadašnjoj Jugoslaviji kao i Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Rusiji, te tako stekao međunarodni ugled nastupajući na najznačajnijim glazbenim festivalima i manifestacijama kao jedan od rijetkih komornih ansambala ove vrste. Pored spomenutih glazbenika, članovi ansambla tijekom godina bili su i oboist Ivan Kos te klarinetist Domagoj Pavlović. Zagrebački puhački trio praizveo je više od 100 djela domaćih skladatelja, a i danas mu brojni hrvatski i inozemni skladatelji posvećuju svoje skladbe."
Današnji članovi ansambla oboist Dario Golčić, klarinetist Bruno Philipp i fagotist Žarko Perišić dostojni su nasljednici i vrijedni nastavljači te tradicije, ovjenčane brojnim nagradama. U povodou 50. godišnjice ansambla u pripremi je i novi nosač zvuka sa skladbama suvremenih skladatelja posvećenih Zagrebačkom puhačkom triju koji ih je i praizveo.
U duhu suradnje s drugim glazbenicima, koja je uvijek bila važna crta ansambla, na ovom se koncertu Zagrebačkom puhačkom triju pridružio i pijanist Krešimir Starčević. Program je istaknuo još jednu konstantu ciklusa i uopće djelovanja Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, brigu za predstavljanje djela hrvatskih autora. Večer je, naime, počela izvedbom trostavačnog Kvarteta za obou, klarinet, fagot i klavir Branka Lazarina. Riječ je o zadnjem opusu tog samozatajnog skladatelja i dugogodišnjeg profesora Muzičke akademije. Skladba je bila narudžba Muzičkog biennala Zagreb, a Zagrebački puhački trio ju je praizveo, s pijanisticom Srebrenskom Poljak, 2017. godine, u godini skladateljeve smrti. Ovom je, pak, drugom izvedbom djela obilježena 80. godišnjica Lazarinova rođenja.
U čast najvažnijeg ovogodišnjeg glazbenog jubileja, 250. godišnjice Beethovenova rođenja, izveden je njegov Trio za klavir, klarinet i fagot u B-duru, op. 11. U nastavku je izveden Trio za obou, fagot i klavir Francisa Poulenca, a na kraju suita "A tour d'anches", op. 97, za obou, klarinet, fagot i klavir Florenta Schmitta, prije 150 godina rođenog, a na koncertnim podijima uglavnom zanemarenog francuskog skladatelja.
Publiku i na preostalih pet koncerata ciklusa u HGZ-u dočekuju ponajbolji hrvatski glazbenici s atraktivnim, poučnim i raznovrsnim programima, počevši od nastupa sopransko-mezzosopranskog dueta Ivane Lazar i Helene Bernarde Lucić-Šego uz pijanista Marija Čopora 20. studenog, pa do završetka 6. svibnja 2021, kada će uvijek iznimno kreativni duo Katarine Livljanić i Danijela Detonija predstaviti program "La belle époque...médiévale" s naročito intrigantnim podnaslovom "Srednji vijek u pariškim salonima s početka 20. stoljeća".
Glazbenici umjetnici i njihovo strukovno društvo na ovaj način iskazuju pažnju i ljubav Zagrebu što je u ovim vremenima osobito dragocjeno i za same glazbenike, i za publiku. A Grad Zagreb bi tu ljubav mogao i morao uzvratiti malo snažnije nego što je ovogodišnja vrlo skromna dotacija ovim vrijednim programima. Ako se nešto ne promijeni, ova sezona ciklusa Glazbeni umjetnici Zagrebu mogla bi biti i posljednja. Jedna kulturna metropola, koju ne čine samo zgrade nego i ovakvi vrijedni sadržaji, to si nikako ne bi smjela dopustiti. Ne samo usprkos, negobaš i zbog svih nepogoda koje su nas snašle.
