Život jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara, Vlahe Bukovca, dobio je svoje uprizorenje na filmu. Radi se o dokumentarnom filmu „Bukovac – svjetlost, korijeni i krila“ redatelja Željka Rogošića koji je svečanu premijeru imao 18. rujna u Klovićevim dvorima.
Tematsku os dokumentarnog filma čini usporedni ritam procesa odnosa i razvoja Bukovca i Zagreba krajem 19. stoljeća.
Naime, Bukovac je u Zagreb stigao 1893. godine te tada daje nezaobilazan doprinos profiliranju umjetničkog i kulturnog života grada s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Bukovac u Zagrebu osniva Društvo hrvatskih umjetnika, stvara novu Zagrebačku šarenu školu, doprinosi gradnji Umjetničkog paviljona i slika tri velike domoljubne slikarske kompozicije s nacionalnom tematikom – Gundulićev san, Hrvatski narodni preporod i Dubravku po narudžbi Izidora Kršnjavog.
Film su počeli snimati u drugoj polovici 2021. Prvo su snimali u Beču i Budimpešti, potom tijekom 2022. puno u Zagrebu i Beogradu, a završili su u rujnu 2023. u Cavtatu i Dubrovniku. Kako je objasnio Rogošić, cijelo vrijeme snimanja film „Bukovac“ imao je logičan podnaslov „Zagrebački dani“ jer je veliki dio filma posvećen doprinosu Vlaha Bukovca stasanju Zagreba u europsku kulturnu metropolu.
U filmu o zagrebačkim godinama Vlahe Bukovca govore mnogi povjesničari, tako primjerice, povjesničarka Iskra Iveljić govori o snazi, moći, utjecaju i ulozi bogatih građanskih i aristokratskih zagrebačkih obitelji, poput Vranyczany Dobrinović, tajkuna 19. stoljeća Pongratza, obitelji Solar i Miletić, iz koje potječe prvi intendant HNK u Zagrebu Stjepan Miletić. Bukovac ih je, naravno, sve portretirao. Ili o činjenici da su mađarske vlasti dovezle tone i tone ‘svete’ mađarske zemlje i istovarile je na peron zagrebačkog kolodvora kako Franjo Josip Prvi, prilikom dolaska u Zagreb i otvaranja nove zgrade HNK 1895., ne bi stupio na hrvatsko, nego na mađarsko tlo. Povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac ispričala je sve o Bukovčevoj ulozi na Budimpeštanskoj izložbi 1896., velikom uspjehu Bukovca i njegovih mladih slikara i kipara koji se oko njega okupljaju, ogromnim Bukovčevim zaslugama u prijenosu hrvatskog paviljona iz Budimpešte u Zagreb.
Suradnica na filmu, Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dvori, smatra da je Zagreb u to doba, poput Pariza bio formativan za Bukovca, ali da je bilo i obrnuto te da se Zagreb formirao u kulturno-umjetničku sredinu zahvaljujući Bukovcu.
Otvori KEKS Pay
