Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Velika izložba čuvenog kipara Ivana Meštrovića otvorena u Pragu

U Galeriji grada Praga svečano je predstavljena izložba na kojoj se našlo ukupno 166 izložaka iz opusa Ivana Meštrovića
24. studenoga 2022. u 15:54 1 komentara 278 prikaza
Foto: Kateřina Fialová
Pogledajte galeriju 1/4

Jučer je u Galeriji grada Praga svečano predstavljena izložba „Ivan Meštrović (1883. – 1962.): Kipar i građanin svijeta“. Autorice i kustosice izložbe su Sandra Baborovská i Barbara Vujanović, a partneri Galerija grada Praga i Muzeji Ivana Meštrovića. 

Atraktivna izložba fotografija Nostalgična sjećanja na Prirodoslovni muzej u objektivu Ivice Lajtnera

Izložbu su otvorili ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Koržinek, i ministar kulture Republike Češke, Martin Baxa. Govorile su ravnateljica Galerije grada Praga, Magdalena Juříková, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića, Sandra Grčić Budimir, te autorice i kustosice izložbe, kustosica Galerije grada Praga, Sandra Baborovská, i muzejska savjetnica Atelijera Meštrović, Barbara Vujanović.

„Izložba koju večeras otvaramo u Galeriji grada Praga, svjedoči prije svega o isprepletenosti povijesti, politike i umjetnosti Češke i Hrvatske. Češka će se publika naime, uz vrhunska djela Ivana Meštrovića upoznati ili podsjetiti na svoje vlastite velikane, od legendarnog predsjednika Tomáša Masaryka, preko kipara  Bohumila Kafke, do slikarice i kiparice Růžene Zátkove. Njihovi portreti ostat će trajno uvršteni u veličanstvenu galeriju Meštrovićevih interpretacija njegovih maestralno portretiranih  suvremenika. Tijekom svoje duge i bogate karijere hrvatski je umjetnik s njima surađivao i prijateljevao, održavao bliske kontakte s Češkom prema kojoj je osjećao posebnu bliskost i naklonost„ izdvajamo iz govora ministrice Obuljen Koržinek. Istaknula je djelovanje Ivana Meštrovića, kao jednog od ključnih mostova koji povezuje Hrvatsku s mnogim sredinama, a hrvatskoj umjetnosti daje jednu od njezinih brojnih povijesnih srednjoeuropskih iskaznica.

 | Autor : Kateřina Fialová Foto: Kateřina Fialová Izložba istražuje poziciju Ivana Meštrovića u kontekstu srednjoeuropskog kiparstva te njegovih veza s češkim političarima i umjetnicima.

Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića u svom govoru je istaknula kako su za realizaciju ove izložbe posegnuli za najvrjednijim umjetninama iz njihovog fundusa, onima zbog kojih posjetitelji iz čitavog svijeta hodočaste u zagrebačke i splitske muzeja slavnog kipara. „Iznimno smo zadovoljni što u srcu srednje Europe, u Pragu, imamo priliku predstaviti djelo Ivana Meštrovića, srednjoeuropskog umjetnika par excellence, koji je spajao zapad i istok Europe, Mediteran i srednju Europu, i koji je širio utjecaj europske umjetnosti i na Sjedinjene Američke Države„.

„Ovom izložbom Ivan Meštrović se vraća češkoj odnosno praškoj publici jer su se neke od njegovih najvažnijih izložbi dogodile upravo u Pragu: 1903. godine on izlaže ovdje s drugim hrvatskim umjetnicama i umjetnicima na samom početku svoje karijere, prvi put izvan granica Hrvatske i Austrije u kojoj je tada studirao na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti; sudjeluje na skupnoj izložbi udruženja Mánes 1909. godine kada počinje njegova sve intenzivnija međunarodna afirmacija; i napokon, 1933. godine u Pragu je priređena velika retrospektiva pod pokroviteljstvom čehoslovačkoga predsjednika Tomáša G. Masaryka povodom 50. rođendana Ivana Meštrovića„ objasnila je kustosica izložbe i muzejska savjetnica Atelijera Meštrović, Barbara Vujanović. Naglasila je i kako su izravni i neizravni Meštrovićevi kontakti s češkim intelektualcima, umjetnicima i kiparima zastupljenima na ovoj izložbi, obilježili kulturnu i političku scenu srednje Europe.

Svečanom otvorenju nazočili su članovi obitelji Meštrović, Ivana i Anthony Stancomb i Elisabeth Krstulović, veleposlanica RH u Republici Češkoj, Ljiljana Pancirov, autori tekstova u katalogu, Irena Kraševac i Dalibor Prančević, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori, Antonio Picukarić, muzejska savjetnica GKD, Petra Vugrinec, viša kustosica GKD Iva Sudec, predstavnici TZ Splita i brojni praški povjesničari umjetnosti.

 | Autor : Zoran Alajbeg Foto: Zoran Alajbeg Portret Tomáša G. Masaryka

Izložba istražuje poziciju hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića (1883. – 1962.) u kontekstu srednjoeuropskog kiparstva početkom 20. stoljeća te njegovih veza s češkim političarima i umjetnicima. Naime, Meštrović je stvorio iznimno bogatu mrežu kontakata sa svojim suvremenicima, a unutar nje posebno se izdvajaju susreti s češkim umjetnicama i umjetnicima, političarima i političarkama.

Njegovo prvo predstavljanje izvan domovine i Beča bilo je u Pragu 1903. godine, na X. izložbi umjetničkoga udruženja Mánes, na kojoj je sudjelovao s drugim hrvatskim umjetnicima i umjetnicama. Meštrović ponovno sudjeluje na izložbi društva Mánes 1909., na kojoj izlaže i njegov prijatelj, kipar Bohumil Kafka, kojega je Meštrović godinu prije portretirao. Meštrović je zahvaljujući Kafkinu zalaganju 1929. postao počasni član Češke akademije znanosti i umjetnosti, te je kao počasni član odbora za postavljanje Spomenika Janu Žiški imao presudnu ulogu u odobrenju Kafkina projekta. Hrvatski je kipar osobito bio povezan sa slikaricom i kiparicom Růženom Zátkovom, koju je upoznao 1912. godine u Rimu. Njihov je odnos opisan u umjetnikovu autobiografskom romanu Vatra i opekline, te simbolički materijaliziran u mauzoleju obitelji Račić, to jest grobnoj kapelici Gospe od Anđelā u Cavtatu (1920. –1922.). Meštrović je 1914. prema narudžbi njezina supruga načinio Růženin monumentalni portret, a svojoj se muzi vraćao i drugim ostvarenjima.

Godine 1923. portretirao je i čehoslovačkoga predsjednika Tomáša Garriguea Masaryka, njegovu suprugu Charlotte i kćer Alice. Meštrović i Masaryk upoznali su se u Rimu početkom Prvoga svjetskog rata, a umjetnik je susrete, tijekom kojih su raspravljali o političkoj situaciji u njihovim domovinama, opisao u memoarima Uspomene na političke ljude i događaje. Političar spominje kipara u memoarima Světová revoluce za války a ve válce 1914–1918. Masaryk je kiparu ukazao čast pokroviteljstvom praške izložbe priređene 1933. godine, koja je bila jedan od vrhunaca njegove međunarodne karijere, ali i kruna prisutnosti na češkoj kulturnoj sceni.

Češke zemlje i Prag privlačili su od devedesetih godina 19. st. međunarodnu kulturnu pozornost sve većim brojem javnih kiparskih narudžbi te svojim kozmopolitskim i otvorenim kulturnim miljeom. Francuski kipar Auguste Rodin znatno je utjecao na ovu sredinu. U srednjoj Europi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pojavila se markantna generacija kipara koji su se na osebujan način nosili s Rodinovim utjecajem.

 | Autor : Josef Sudek Foto: Josef Sudek Marija Magdalena pod križem

Izložbeni projekt također ima za cilj obnoviti interes za medij kiparstva. Skulpturalni opus Ivana Meštrovića, proizveden i raspršen diljem Europe i inozemstva, služi kao studija slučaja umjetničke prakse definirane ne samo lokalnom ukorijenjenošću već i međunarodnom uvjetovanošću, društvenom potražnjom i klimom. Izložba je koncipirana kao karta Europe u okviru koje je Meštrović izlagao i stvarao (Prag, Beč, Pariz, Cannes, London, Ženeva, Bern, Rim, Venecija, Zagreb, Beograd, Split, Cavtat, Dubrovnik, Knin, Bukurešt, Krakov, Varšava).

Na izložbi je sabrano ukupno 166 izložaka, od čega 43 iz hrvatskih zbirki (Muzeji Ivana Meštrovića – Galerija Meštrović i Atelijer Meštrović; Gliptoteka HAZU, Kabinet grafike HAZU, obitelj Meštrović (Olga Šrepel Holmberg). Nadalje, izlaže se 18 djela Ivana Meštrovića iz čeških zbirki (17 iz Narodne galerije u Pragu, jedna iz Alšova jihočeská galerie v Hluboké nad Vltavou), te 7skulptura Ivana Meštrovića iz Narodnog muzeja u Beogradu. Njima su pridružena djela Augustea Rodina posuđena iz Musée Rodin u Parizu, te djela čeških umjetnika iz zbirke Galerije grada Praga i drugih institucija. Izložbu prati dvojezični, češko-engleski katalog s tekstovima čeških, francuskih i hrvatskih autora (Irena Kraševac, Marijan Lipovac, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović).

Delnice: Ralice čiste ulice, dok snijeg i dalje neumorno pada
HLADAN I OBLAČAN TJEDAN
Pripremite lopate: Tijekom tjedna bi mogao pasti i prvi snijeg u nizinama
Priceless.com
ODRŽIVA BUDUĆNOST
Influenceri se pridružili globalnom eko trendu: Mali koraci za velike promjene
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • jocoudriga:

    Ovu izložbi ti trebalo postaviti i u Klovićeve dvore. Meštrove radove iz beogradskog Narodnog muzeja mlađe generacije nisu ni vidjele. Ipak je bio naš najveći kipar.