"pandora"

Roman za zaljubljenike u mitološke teme i georgijansko doba

Foto: Privatna arhiva
03.05.2022.
u 10:58

Prvi roman autorice Susan Stokes-Chapman, preveden je na hrvatski, a svi ljubitelji mitološke tematike će u njemu pronaći zanimljivo štivo

Prvi roman britanske autorice Susan Stokes-Chapman "Pandora" zamijećen je još dok je bio u rukopisnom statusu. Nedavno ga je, vrlo promptno, objavila Stilus knjiga u prijevodu Andree Marić i pod uredničkom paskom Adriane Piteše. Ovaj će roman zadovoljiti sve brojne zaljubljenike u mitološke teme i georgijansko doba, ali i u tipizirane romantične priče s obaveznim sretnim završetkom. Radnja je smještena u London pred sam kraj 18. stoljeća i nije do kraja izmaštana. Susan Stokes-Chapman u svoju je ljubavno-kriminalističku, na mahove doista napetu priču ubacila niz stvarnih likova iz tog doba, i to engleskih diplomata, znanstvenika, antikvara..., pa usputno čak i lorda Nelsona. Tako je osigurala autentičnost svoje priče u čijem je centru mlada, talentirana, ali i siromašna djevojka Dora (iliti Pandora Blake) koja je u čudnoj nesreći izgubila roditelje, vlasnike uglednog londonskog antikvarijata koji je uspješno trgovao grčkim antikvitetima.

Naša junakinja potpuno je u vlasti okrutnog i neobuzdanog strica Hezekiaha koji ju je pretvorio u svoju poslušnicu bez ikakvih prava i smjestio se u njezinoj roditeljskoj kući preuzevši sve uzde tog nesretnog domaćinstva. Pandorina majka Helena bila je Grkinja, pa nije čudno da se mlada i senzibilna Londončanka Grčke i grčkih mitova prisjeća s posebnom toplinom. A kada joj u život uđe mladi zaljubljenik u egzotične starine Edward Lawrence koji ima tajanstvenog i bogatog zaštitnika Corneliusa, Dora se odlučuje na borbu s nepredvidivim stricem i njegovim sve opasnijim tajnama koje su se otele kontroli. A najveća među njima svakako je golema vaza, svojevrsna verzija Pandorine kutije, koju mu lučki radnici u prosincu 1798. godine donose u mračni podrum koji Hezekiah čuva kao najveće blago i koji je prepun egzotičnih antikviteta nepoznatog porijekla.

Pandora ili Dora u neravnopravnoj borbi za vlastiti imetak i emancipaciju nema povjerenja ni u koga, osim u svog kućnog ljubimca, lucidnu svraku koju je sasvim prigodno nazvala Hermes. Ipak, s vremenom zbog poštenja i urođene skromnosti dobiva nove saveznike, a među njima i Hezekiahovu dugogodišnju priležnicu i sluškinju Lottie koja nemilosrdnog i škrtog gospodara zamjenjuje lijepom i dobroćudnom gospodaricom. Romanom "Pandora" u kojem dobro pobjeđuje zlo, doduše, nakon brojnih žrtava i naglih i neizvjesnih preokreta, Susan Stokes-Chapman odaje počast idiličnoj starinskoj literaturi, ali i različitim više ili manje utemeljenim teorijama o grčkim uvriježenim mitovima koji i u 21. stoljeću imaju svoje brojne i odlučne poklonike. Ipak, da bi romanu osigurala dinamiku, morala je ubiti podosta svojih likova, pa čak i Pandorine roditelje koje je fanatična strast za starinama koštala života. No pitanje tko je (i kako) ubio neoprezne Pandorine roditelje nije u fokusu ovog romana prvijenca koji uspješno izmiče tradicionalnim predodžbama o krimićima u kojima je pažnja čitatelja prvenstveno usmjerena na otkriće ubojice i raskrinkavanje njegovih motiva. Susan Stokes-Chapman ipak je željela ostaviti dojam da je zanimaju dublje relacije o odnosu slučajnosti i sudbine, zločina i kazne, praznovjerja i egzaktne znanosti. A je li literarno uvjerljivo i svježe uspjela odgovoriti na ta zahtjevna pitanja koja si je ambiciozno sama postavila, sasvim je drugo pitanje.

U svakom slučaju, napisala je pitku knjigu koja će sasvim sigurno steći i čitateljsku publiku koju može očarati georgijanska atmosfera ovog romana koja podsjeća i na kolonijalnu Englesku, ali i na vrijeme u kojem su se žene, uostalom vrlo slično kao i danas, morale boriti i protiv muških predrasuda i mačističkih obrazaca. London iz romana "Pandora" grad je koji nudi nevjerojatnu mješavinu bogatstva i siromaštva, dobrote i zloće, plemenitosti i egoizma, te je itekako pogodno tlo za romansiranje ljubavne priče o mladom i atraktivnom paru koji se usprkos svim, pa i onim materijalističkim preprekama koje im je postavio život, izbore i za svoju ljubav i za svoju egzistenciju. Pa čak i u obračunu s čuvenim i zlokobnim mitom o Pandorinoj kutiji koja posljednjih godina, čini se, radi prekovremeno.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?