Od prvog srpnja, od kada je stupio na dužnost intendanta HNK Split, Srećka Šestana, koji je prije toga vodio karlovački Zorin dom, može se vidjeti na svakom važnijem događaju, a svi koji u gradu podno Marjana “nešto znače” nastoje mu se “približiti”.
Na početku razgovora pitali smo ga zašto je nakon Šibenika, Zadra, Opatije, Rijeke, Zagreba i Karlovca izabrao Split?
– Ovo je predivan grad. Rođeni sam Šibenčanin, ali od djetinjstva vezan za Split. Kao dijete sam odlazio sam k sestri moje pokojne bake. I danas osjećam miris njezine pašticade s njokima... Usto, moj je pokojni otac bio strastveni navijač Hajduka i ta je ljubav prešla na mene. S njim i njegovom ekipom u djetinjstvu sam kamionom iz Šibenika putovao na utakmice na Stari plac. No, najvažniji motiv za dolazak u Split jest, naravno, kazalište, koje poznajem od malih nogu. Poznavao sam i puno velikih glumaca i intendanata i članova tehnike od kojih neki, na žalost, više nisu s nama. Ta kazališna, urbana i obiteljska veza temelj su mog osjećaja Splita kao i moga grada.
Priča se da vas je isključivo politika dovela na mjesto prvog čovjeka teatra?!
Politika me nije dovela, ali je utjecala na moj izbor. Moja je samostalna odluka bila da se javim na natječaj. Kako je Grad osnivač HNK Split i, s obzirom na to da ga financira, normalno je da gradski vijećnici imaju završnu riječ.
Svi koji imalo poznaju stanje splitskog teatra misle kako su potrebne svekolike promjene. Hoćete li vi biti intendant promjena ili kontinuiteta?
Uvijek sam se vodio motom kako je u svakoj djelatnosti, pa i u ljudskom životu, potrebna evolucija. Nisam pristaša revolucionarnih metoda, ne živim i ne radim po sistemu: sve prije mene ne valja. Sigurno će po mojim kriterijima doći do organizacijskog, repertoarnog pa i financijskog preustroja kazališta, ali sve u svrhu ostvarenja repertoara za koji se nadam da će građani Splita i svekolika kulturna javnost u Hrvatskoj prepoznati kao specifičnost našeg teatarskog identiteta. Kazalište je u određenom kontinuitetu pratilo i održavalo život ovoga grada. U tom smjeru treba nastaviti, da kazalište odražava i održava grad. Uvijek naglašavam kako grad bez kazališta nije grad. A u gradu koji ima kazalište ono mora biti zrcalo toga grada te mora nastojati da slika u njemu bude što vjernija, objektivnija, čak i ljepša nego nam se čini.
Koji su to vaši kriteriji po kojima će doći do preustroja HNK Split?
Što se tiče tehničkih stvari, mora postojati subordinacija i subkoordinacija realizacije uvjeta kako bi se program mogao nesmetano odvijati. Naravno, treba eliminirati šumove u komunikacijskim kanalima kako bi informacije protočno tekle, a sve radi ostvarenja programa. U programskom smislu, naslanjajući se na pozitivnu tradiciju umjetničkog dometa splitskog teatra i pomnim odabirom projekata kanim realizirati program koji je ponajprije oslonjen na publiku. Naravno da treba napraviti sve da se HNK Split privuče nova, pogotovo mlada publika, ali i zadrži stalna.
Mislite li da u splitski teatar dolaze uglavnom ljudi “u godinama”?
Moglo bi se tako reći s obzirom na to da je prosjek godina posjetitelja pedesetak. Trebalo bi to spustiti na trideset do trideset pet, ali svakako zadržavajući “staru” publiku. To se neće i ne može dogoditi preko noći, to je dugoročan zadatak.
Što je s najbremenitijim dijelom funkcioniranja – financijama?
Ponajprije je potrebna racionalizacija poslovanja, a dugoročno planiranje programa neminovno će dovesti do kontroliranja troškova produkcije. U ovih nekoliko tjedna uočio sam osnovne probleme koji dovode do nepotrebnih troškova.
Dočekali su vas dugovi veći od pet milijuna kuna. Tvrdite kako nije riječ o dugovima, nego neplaćenim računima. Možete li to objasniti?
Dug je kad je čovjek svjestan da ima sto kuna, a neracionalno potroši dvije stotine kuna. Neplaćeni računi su pak ono što je realni trošak, a osnivač i ostali financijeri ne osiguraju dovoljno novca za osnovne fiksne troškove. Neplaćeni računi splitskog kazališta iz 2017., 2018. i 2019. godine dostegnuli su iznos od oko 5,2 milijuna kuna i uglavnom se odnose na dobavljače i autore. Primopredaja dužnosti između mene i Gorana Golovka bit će službeno obavljena do kraja srpnja jer smo čekali izvješće o poslovanju teatra u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Potom sve potrebne dokumente šaljemo Povjerenstvu za primopredaju.
Hoće li Grad sanirati dugove ili, kako vi kažete, neplaćene račune?
Gradski je proračun gradski proračun, a Gradsko vijeće donosi financijske planove. Problemi su detektirani, razgovara se s nadležnim odjelima. Samo u potpunom suglasju i suradnji može se pronaći način rješavanja problema, a dugoročni planovi trebaju omogućiti da sve ustanove u kulturi čiji je osnivač Grad imaju financijske uvjete za nesmetano funkcioniranje.
Pitanje svih pitanja jest tko će vam biti najbliži suradnici, ravnatelji Baleta, Drame i Opere?
Odmah nakon završetka Splitskog ljeta, vjerojatno već 16. kolovoza kreće javni natječaj za šefa Baleta, Drame, Opere, za upravitelja tehnike i poslovnog ravnatelja.
Hoće li biti drastičnih kadrovskih rezova, planirate li novu sistematizaciju radnih mjesta u teatru?
Bit će drugačijeg preslaganja suradničkog tima, ali nitko neće dobiti otkaz. Što se tiče nove sistematizacije radnih mjesta, teći će paralelno s pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru djelatnika u kulturi Grada Splita koji će se donijeti u 2020. godini.
Koje su temeljne smjernice vašeg četverogodišnjeg programa rada, odnosno smjernice za nadolazeće kazališne sezone?
Do sada je bilo uobičajeno da se nova sezona objavi sredinom rujna ili početkom listopada. No, ubuduće će se pretprogram sljedećeg Splitskog ljeta objaviti tijekom prosinca kako bi se oko blagdana Sv. Duje objavio kompletan kalendar događanja za 66. Splitsko ljeto i kazališnu sezonu 2020./2021. Tada bi trebala krenuti prodaja karata za Splitsko ljeto 2020. i pretplatničkih paketa za sezonu 2020./2021.
Ali što nam je sa sezonom koja kreće za nešto više od tri mjeseca?
Program 2019./2020. temelji se na mom četverogodišnjem programu, a detaljizacija i operacionalizacija uslijedit će u kratkom razdoblju nakon imenovanja moga suradničkog tima. Imamo utvrđene datume premijera za više od šezdeset posto naslova za slijedeću sezonu i Splitsko ljeto što podrazumijeva autorske timove i kompletnu podjelu.
Koji su, po vašem mišljenju, najveći problemi HNK Split?
Problemi su tu da se rješavaju. Nije to Keopsova piramida da se mora čekićem tući. Potrebno je napraviti prvi korak da se dođe do standarda, da se repertoar realizira sa što manje nepoznanica.
Već prvog radnog dana, nakon deponiranja potpisa, krenulo se temperamentno, tipično dalmatinski. I to vas je privuklo Splitu?
Da, prvog radnog dana uvečer bio sam u Ljubljani s više od 150 djelatnika HNK Split koji su izveli “Aidu” sa Slovenskim simfonijskim orkestrom, kolegama iz Zbora Maribora i Puhačkim orkestrom slovenske policije koji je nastupio u odorama. Bila je to spektakularna predstava pred više od pet tisuća gledatelja na otvaranju Ljubljana festivala. Prvi put u njegovoj gotovo tridesetogodišnjoj povijesti izvedena je opera. Paralelno su tekle pripreme za 65. Splitsko ljeto, intenzivno su se održavali pokusi za najavljene premijere. Osim sjajne Verdijeve opere “Rigoletto” u režiji Dražena Siriščevića, kojom je na Peristilu otvoren ovoljetni kazališni festival, iznimnim događajem držim Mozartov “Requiem” koji je izveden na Sustipanu pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića. Realizirali smo i Orestiju i Gala baletne večeri i nadam se da će cijeli program ići nesmetano do kraja.
Tijekom ovog Splitskog ljeta Peristil je kulturnjacima, za razliku od prethodnih godina, na raspolaganju čak 29 dana. Međutim, nije baš sve išlo glatko. Bunili su se ugostitelji, obrtnici.
Odmah na početku preuzimanja dužnosti osobno sam stupio u komunikaciju s obrtnicima koji imaju prostore na Peristilu. Ta komunikacija prošla je izvrsno, s velikim razumijevanjem problema i željama da suradnja bude dobra. Rezultat toga je i sastanak na kojem ćemo dogovoriti događanja u 2020. kako bi u samom startu eliminirali nesporazume.
Teatar muče i kadrovski problemi, puno je honoraraca?
Moramo riješiti popunjenost Orkestra i Zbora. Na Splitskom ljetu angažirano je više od 30 glazbenika, vanjskih suradnika. Od toga, 25 je iz Splita , a samo 4 iz drugih gradova. Po nekim izračunima, desetomjesečni angažman Orkestra s honorarima dvaput manjim od onih u Zagrebu iznosi mjesečno do 400 tisuća kuna. Da se prime 23 umjetnika u redovni angažman, u Orkestar i Zbor, na godišnjoj razini uštedjelo bi se oko 800 tisuća kuna. To je praktično produkcija jedne premijere. Siguran sam da ima prostora i za povećanje prihoda od ulaznica. HNK Zagreb uspjelo je to sistemom eliminacije nepotrebnih troškova i dobrim odabirom repertoara.
Namjeravate HNK Split povezati s drugim kazališnim kućama?
Program treba koncipirati tako da svi umjetnici budu angažirani. Moramo se okrenuti publici izvan Splita. Ideja vodilja je da HNK Split bude prisutan od Senja do Prevlake pa i u Hercegovini, a intenzivna će biti i suradnja s HNK u Zadru, Šibeniku i Mostaru, Kazalištem Marina Držića u Dubrovniku kao i s ostalim hrvatskim nacionalnim kazalištima. Surađivat ćemo i s kazalištima izvan granica Hrvatske. Pokazali smo da paralelno možemo raditi dva velika projekta, primjerice Orestiju i Rigoletto. U Splitu je potrebno “zatvoriti kazališni krug”, ostvariti projekt zajedničke sinergije svih kazališnih djelatnika u Splitu, dobiti predstave koje će se izvoditi kod nas, a neće ulaziti u njihove predstave u matičnim kućama. Trenutačno nemamo program koji bi privukao osnovce, srednjoškolce pa ni studente, a Split je sveučilišni grad s oko 24 tisuće studenata.
