Tek na inicijativu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u 19. st. kod nas se počinju više istraživati hrvatski vladari, a onda i kralj Tomislav, kojeg se smatralo prvim hrvatskim kraljem. U toj činjenici valja tražiti i razloge zašto se nisu baš brojni naši umjetnici inspirirali njegovim mitskim likom i djelom. Prvu sliku "Krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju" naslikao je Ferdo Quiquerez. Riječ je o slici iz 1889. koja ima više naziva u kojima se spominju i dalmatinski vojvode koji nakon pobjede pozdravljaju Tomislava, ali i sama krunidba. U tu avanturu upustio se i Oton Iveković te 1905. u stilu tzv. zagrebačke šarene škole slika "Krunidbu kralja Tomislava" na kojoj on jaše na bijelom konju. Slikat će ga 1938. i Josip Horvat Međimurec, potom Ljubo Babić, a i na zidnoj slici Mate Celestina Medovića, koja se nalazi u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, "Splitski sabor 925. godine", koji je obilježio sukob Grgura Ninskog sa splitskim nadbiskupom Ivanom, nalazi se lik kralja Tomislava, koji je bio na tome mjestu i to one godine kada je prema predaji i okrunjen.