Hrvatski povjesničari umjetnosti uputili su javnosti upozorenje o stanju u struci izrečeno u četiri zaključka sa skupa održanoga u Mimari. O tim su zaključcima novinare danas informirali dr. Irena Kraševac i dr. Andrej Žmegač u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, koje je zajedno s Institutom za povijest umjetnosti organiziralo najviši državni skup stručnjaka.
1. Problemi odnosa prema prostoru
Hrvatski prostor jest duhovna baština i osnovni ekonomski potencijal zemlje. Taj se prostor prečesto nekritički prepušta pogrešnim investicijama, a oduzima budućim naraštajima. Valja zaustaviti obezvređivanje vlastite zemlje.
2. Položaj struke u suvremenom društvu
a) zaštita spomenika
Struka povijesti umjetnosti važna je za odnos prema nacionalnom prostoru i spomeničkoj baštini. Stoga ju je nužno uključiti u odlučivanje o njegovu razvoju. Služba zaštite kulturne baštine društveno je marginalizirana; potrebno joj je vratiti autoritet, a pojedincima u njoj osigurati pravo na javan stav i znanstveni razvoj. Nužna je reorganizacija Uprave za zaštitu kulturne baštine. Zalažemo se za ponovno osnivanje udruge hrvatskih konzervatora i omogućavanje nastavka izlaženja njihova stručnog časopisa.
b) obrazovanje
Za razvoj svijesti o baštini i stjecanje likovne kulture presudan je obrazovni sustav. Smanjenjem nastavne satnice iz predmeta Likovna kultura / Likovna umjetnost u osnovnoj i srednjoj školi mladi u Hrvatskoj izgubili su mogućnost da ih se kroz obrazovanje redovito i smišljeno potiče na razmišljanje i kreativno rješavanje likovnih, a time i drugih problema, uči o lijepom, o važnosti čuvanja baštine te o vizualnoj komunikaciji. Hrvatski povjesničari umjetnosti ističu važnost poticanja daljnjeg obrazovanja kao vida unapređenja svih profesionalnih djelatnosti unutar struke, od osnovnog i srednjeg obrazovanja do muzeja i konzervatorske službe.
3. Hrvatska povijest umjetnosti i europske integracije
Kao i u svim disciplinama, pripadnost razvijenoj međunarodnoj zajednici može se postići jedino ulaganjem u znanstveni i komunikacijski standard mladih generacija, u ovom slučaju studenata i mladih povjesničara umjetnosti. Uz modernizaciju sveučilišnih programa koja je u tijeku, sve veći broj hrvatskih sveučilišnih nastavnika obrazovanih na stranim sveučilištima utječe na dosizanje visoke kvalitete studija na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini. Nužno je jače promicati hrvatsku kulturnu i umjetničku baštinu u europskom prostoru putem izložaba, javnih nastupa i izdanja na stranim jezicima te tražimo dobivanje veće potpore nadležnih ministarstava u tom procesu. Također tražimo veće potpore za objavljivanje znanstvenih časopisa i njihovu širu distribuciju.
4. Glas struke u javnosti
Javni mediji moraju zadaću osvještavanja o vrijednosti umjetničke i kulturne baštine ugraditi u svoju politiku. Prisutnost baštine u javnosti ključna je za njezin sveukupan opstanak, a time i za identitet naše domovine. Baština je hrvatski brend i jedan od glavnih gospodarskih resursa budućnosti, ne dopustimo da nam se zalihe iscrpe.
