Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Odlazak velike književnice i scenaristice: Stvorila je Jelenka i otkrila Slavka Štimca

U dvorani krematorija na Mirogoju danas će biti ispraćena Maja Gluščević.
14. travnja 2021. u 09:54 0 komentara 970 prikaza
Foto: Branka Primorac

U dvorani krematorija na Mirogoju danas će biti ispraćena plodna hrvatska književnica i filmska i televizijska scenaristica Maja Gluščević koja je preminula u devedesetoj godini. Iz njezina bogatog literarnog i filmskog opusa svakako treba izdvojiti scenarij za popularnu seriju Televizije Zagreb “Jelenko” koju je režirao njezin suprug i stalni suradnik Obrad Gluščević, ali i rad na scenariju za još jedan poznati Gluščevićev film “Vuk samotnjak”, koji je na pulskom festivalu osvojio nagradu publike Jelen.

vesna parun Nepoznata strast naše pjesnikinje: Cijeli život je slikala, a za stoti rođendan dobiva izložbu

Maja Gluščević je izvorni scenarij za “Vuka samotnjaka”, u kojem je debitirao mladi Slavko Štimac (u filmu je angažiran na njezin izričit nagovor) preradila u roman, a objavila je i roman po scenariju za omiljenog “Jelenka”. Bila je i asistentica režije na snimanju Gluščevićeva filma “Kapetan Mikula Mali” po kojem je kasnije snimljena i serija, a sa suprugom je sudjelovala i u snimanju filmova kao što su to “Lito vilovito” ili pak “Goli čovik” i “Čovik od svita”. Zanimljivo, Maja Gluščević potpisala je i scenarij za debitantski film Snježane Tribuson “Prepoznavanje” iz 1996. godine, koji je također dobro prošao u Puli.

Rođena je u Zagrebu 6. siječnja 1932. kao prvo dijete poznatog ilustratora dječjih knjiga te uglednog slikara, grafičara i profesora na zagrebačkoj Akademiji Vladimira Kirina, poznatog i po nenadmašnim ilustracijama za knjige Ivane Brlić Mažuranić.

Zbog ratnih se prilika 1942. godine obitelj seli u Samobor, a nakon Drugog svjetskog rata, Maja u Zagrebu upisuje žensku gimnaziju u Klaićevoj ulici. Početkom pedesetih prošlog stoljeća upisuje se na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje studira engleski i njemački jezik. Tada je već u vezi s devetnaest godina starijim scenaristom i redateljem Obradom Gluščevićem, za kojega se udala 1955. i koji ju je i uveo u svijet filma.

Osim romana “Jelenko” i “Vuk samotnjak”, napisala je i popularne dječje romane “Klopka za medvjedića”, “Bijeg u košari”, “Ivin Vučko”, “Neman u gradskom parku”, “Tajna tihe uvale”, “Bundaš iz petog be”, je u film uveo suprug, redatelj Obrad Gluščević kojem je bila asistentica režije i na filmu “Kapetan Mikula Mali”, “Tajanstveni svjetionik”, “Piki i Argo”, “Lovci na potonulo blago”, “Tko je oteo Dolores”, “Džeki zvani Simpa”, “Doričin dnevnik”...

I poznati filmski redatelj Krešo Golik namjeravao je snimiti film po Majinu romanu “Klopka za medvjedića”, za koji je ona napisala scenarij, ali do realizacije tog projekta nije došlo zbog redateljeve smrti. Tomislav Radić snimio je film “Anđele moj dragi” po Majinu romanu “Bijeg u košari”.

O snimanju filma “Vuk samotnjak” koji je bio među najgledanijim filmovima jugoslavenske kinematografije napisala je i knjigu “Tišina, snima se”. Za književni rad dobila je i nagradu Grigor Vitez, i to za roman “Ivin Vučko” 1995. godine, dok je godinu kasnije Boris Kolar nagrađen za ilustracije u njezinoj knjizi “Klopka za medvjediće”.

Marko Marulić Otac hrvatske književnosti pisao je prve svjetske bestellere, a čitali su ga i kraljevi

Nekoliko djela Maje Gluščević ušlo je i na lektirni popis. Kritika ju je smatrala jednim od vodećih autora animalističke dječje proze u nas, hvaleći umijeće fabuliranja i jednostavnost iskaza zbog čega su njezine knjige bile omiljene među dječjom publikom. Pa i reprizna prikazivanja “Jelenka” redovito su bila među deset najgledanijih emisija na HRT-u. Dokaz više da oni filmski snovi koje je živjela i dalje žive. I da te snove dijele novi naraštaji djece.

A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Ivan Pažanin
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Hoće li se ugostiteljstvo ikad vratiti na staro? Razgovaramo s poznatim hrvatskim kuharom
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.