– Za katalog izložbe “Balade Vesne Parun” u Muzeju Prigorja u Sesvetama dugo smo tražili nijansu ljubičaste boje, jer je u jednom intervjuu pjesnikinja rekla da je baš ljubičasta boja simbol njezina života. A napisala je i pjesmu “Sjećanje na ljubičastu boju” – rekla je u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića sveučilišna profesorica i muzeologinja Žarka Vujić, koja je autorski potpisala likovni dio izložbe sastavljen od šesnaest likovnih Vesninih radova. Izložba u Muzeju Prigorja može se razgledati do 15. travnja, a susret u Ogrizoviću organiziran je kako bi se obilježio 99. rođendan po mnogima najveće hrvatske pjesnikinje, koja je umrla prije više od deset godina u Stubičkim Toplicama. A otkuda Vesna Parun u Sesvetama?
– Obitelj Parun doselila se u Sesvete 1942. godine. Otac Antun Parun dobio je posao u sesvetskoj Općini. Ne znamo točno do kada je Vesna tu živjela, ali još je dugo posjećivala roditelje u Sesvetama. Znamo da je tu napisala i poznatu pjesmu “Balada prevarenog cvijeća” te da je u Sesvetama dočekala izlazak prve zbirke “Zore i vihori” iz 1947. godine. Kuća u kojoj je živjela obitelj Parun bila je i u neposrednoj blizini mjesta na kojem se danas nalazi Knjižnica u Sesvetama – rekla je ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želja Želle.
Zanimljivo, poveznica između Vesne Parun i Muzeja Prigorja damska je crvena torbica koja je Muzeju darovana još 2013. godine. Zadnja vlasnica torbice Nada Kičić još se sjeća (što je dokumentirano i u filmu koji je Muzej snimio za potrebe izložbe) da je torbicu Vesna Parun prodala početkom pedesetih godina uz par crvenih cipela. I tako je elegantna torbica povezala slavnu pjesnikinju i sesvetske muzealce i dovela do izložbe kojom je obilježena deseta godišnjica poetesine smrti.
Vesnin dugogodišnji prijatelj i suradnik, pjesnik Branko Pejnović u kući u Slunju čuvao je petnaestak slika i primijenjenih radova Vesne Parun, koje su otkupom, uz financijsku pomoć Grada Zagreba, završile u Muzeju Prigorja, kako u katalogu navodi Žarka Vujić. Ona ističe i da će pomoću tih originala Muzej početi graditi malu memorijalnu baštinsku točku posvećenu nekadašnjoj stanovnici Sesveta Vesni Parun, koja je o Sesvetama ostavila niz memoarskih i pjesničkih zapisa.
Profesorica Vujić u iscrpnom i istraživačkom tekstu o manje poznatom likovnom stvaralaštvu Vesne Parun spomenula je da je prvu samostalnu izložbu imala još 1985. godine u Salonu šešira Barbara u Ilici 57, a drugu, opsežniju, u galerijskom prostoru Računarskog centra Ine u Vukovarskoj 78. Potom su slijedile i druge izložbe, od Čakovca do Lovrana, galerije Josip Račić i Graza te Knjižnice u Travnom ili Knjižnice Vladimira Nazora u zapadnom dijelu Zagreba.
Žarka Vujić žali što su za sada izgubljene rukom pisane i ilustrirane slikovnice Vesne Parun s početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća (koje je dokumentirao knjižar Ivan Berislav Vodopija), baš kao što žali što nemamo fotografije ni filmski zapis njezina oslikanog stana iz Badelove 15. A u tom stanu je pjesnikinja oslikavala vrata, namještaj, zidove, strop... A ističe i njene zapise o likovnosti, težište stavljajući na vrhunski esej o fotografiji “U početku bijaše foton”, inspiriran djelom Zlate Vucelić.
Ipak, dio raskošne, ali i intimističke Vesnine likovne ostavštine, zahvaljujući otkupu iz zbirke Branka Pejnovića ostat će dostupan javnosti u Muzeju Prigorja, koji je namjerava uvrstiti i u svoj budući stalni postav. Tako će za stoti rođendan pjesnikinja dobiti dostojan spomen u prigorskoj muzejskoj instituciji.
