Nakon mjesec dana stanke, nova sezona zasjedanja Sabora započela je "aktualnim prijepodnevom" tijekom kojeg zastupnici postavljaju pitanja premijeru i ministrima. Rešetanje, kako su ga mnogi nazvali, završilo je oko 14 sati, proteklo je vrlo burno, a potegla su se i neka goruća kulturna pitanja.
Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović tako je aktualnu ministricu Ninu Obuljen Koržinek upitao "hoće li svojim nečinjenjem dozvoliti postavljanje petokrake na spomenik kulture" dodavši kako je to estetska devastacija. Referirao se pritom na “Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik” autora Nemanje Cvijanovića, umjetničku intervenciju koja će se u sklopu projekta Rijeka EPK 2020 3. svibnja postaviti na vrh Riječkog nebodera gdje bi trebala ostati do 31. prosinca.
- Mi smo se opredijelili da ćemo živjeti u državi koja je demokratska i koja neće cenzurirati umjetnike. O tome što će koji umjetnik misliti, raditi, djelovati, o tome će odlučivati umjetnik, a ne neki ministar ili komesar. O tome hoće li se nešto raditi na spomeniku kulture, kada dobijemo zahtjev onda ćemo odlučiti. Ne bavimo se nečinjenjem, nego se bavimo donošenjem odluka - odgovorila mu je na to ministrica te ga podsjetila na pravila projekta EPK prema kojima grad odabire umjetničkog voditelja i projektni tim te oni osmišljaju program.
- O tome hoće li se ili neće nešto raditi na zaštićenom spomeniku kulture, naravno, ako dobijemo zahtjev, razmotrit ćemo ga vodeći računa o tome hoće li se takvim postupanjem ugroziti spomenik i donijeti odluku - kazala je Obuljen Koržinek o postavljanju željezno betonske konstrukcije na neboder koji se smatra jednim od najznačajnijih djela moderne arhitekture u Hrvatskoj.
Hasanbegović je zatim apelirao na Plenkovića, koji se, prema njegovim riječima neće htjeti oglušiti o brojne europske rezolucije o suočavanju s posljedicama komunističkog totalitarizma te zaključio da će ministrica Obuljen Koržinek na kraju zasigurno onemogućiti njeno postavljanje.
- Riječ je o skulpturi – objektu od armiranog betona i željezne konstrukcije u obliku velike, odbačene i zaboravljene partizanske zvijezde petokrake. Staklo razbijeno u 2800 krhotina uronjenih u lice petokrake preduhitruje očekivani vandalizam u kojem petokraka potencijalno stradava, istodobno ukazujući na objekt koji trpi i mogućnost spomenika da se sam brani od opasnosti uništenja ili zaborava. Umjetnikovim riječima, 2800 krhotina stakla može podsjećati i na 2800 poginulih boraca u bitki za Rijeku, premda je primarna simbolika spomenika izražena upravo kroz paradoks odbačenog, ali još uvijek opasnog antifašističkog, revolucionarnog nasljeđa. Spomenik postavljen na vrh Riječkog nebodera reminiscira crvenu zvijezdu koja je na isto mjesto bila postavljena 1945. godine. Izvan dohvata i uperen k nebu, Samoobrambeni spomenik otvara pitanje pozivanja (ne)željenoga gosta u tkivo grada, defenzivnosti kao vječnog pratitelja napada i začaranog kruga koji takva dinamika stvara - stoji u opisu ove umjetničke intervencije.
silom bi neki u "svijetlu" prošlost, kao tat, podmuklo, kukavički kulturu zlorabeći mržnju podgrijavaju