Uprava Jadran filma najavila je otvaranje čak devet filmskih studija u zagrebačkoj Dubravi, na kompleksu od predugo zapuštenih i djelomično opustošenih 75.000 četvornih metara. Ova vijest, tempirana da se poklopi s velikom 80. godišnjicom tvrtke utemeljene davne 1946., u kojoj su prije 1990-ih snimali neki od najvećih velikana američkog i svjetskog filma, iznenadila je mnoge.
Predsjednik uprave Vinko Grubišić smatra kako se ovim potezom rješava ključni problem nedostatka studija, koji je godinama kočio razvoj domaće filmske industrije. Perjanica ponude je golemi Studio 2, koji se prostire na 1100 četvornih metara i opremljen je podvodnim bazenom, motoriziranim platformama i dvostrukim kamionskim ulazom, spreman ugostiti i najzahtjevnije akcijske scene. Uz njega je i Studio 67 na tisuću četvornih metara, povezan s vanjskim atrijem, kao i niz manjih i fotografskih prostora.
Iz Jadran filma naglašavaju kako je stvoren zaokružen ekosustav koji producentima omogućuje da na jednome mjestu obave "puni produkcijski krug - od dolaska do isporuke". To uključuje prateće prostore poput garderoba, šminkernica, režija i restorana, ali i specijalizirane pogone kao što su produkcijski uredi, laboratorij za postprodukciju, arhivski i skladišni prostori.
Grubišić usto ističe kako obnovljeni studiji i prateći pogoni "nisu bezlični i banalno komercijalni, nego njeguju analognu, retro kulturu te i danas prenose autentičnost i dušu" mjesta na kojem su snimani kultni filmovi i važni glazbeni albumi. To se posebno vidi u Studiju 3, koji će nakon obnove nositi ime Orsona Wellesa. Povezanost Wellesa i Jadran filma, podsjetimo, kulminirala je 1962. godine, kada je u suradnji s tadašnjim Dubrava filmom snimio ekranizaciju Kafkinog "Procesa". Welles je često isticao kako mu je to najbolji, odnosno najljepši film, a povjesničari se slažu da je upravo taj projekt bio prekretnica koja je Jadran film transformirala u najznačajniji filmski studio srednje Europe sve do devedesetih.
Današnjim generacijama teško je zamisliti razmjere slave koju je Jadran film uživao od šezdesetih do početka devedesetih godina. Tada to nije bio samo studio, već "europski Hollywood", kako su ga nazivali američki producenti. U njemu je snimljeno 145 međunarodnih koprodukcija i 124 domaća filma, a s 56 milijuna dolara deviznog priljeva u samo jednom desetljeću, Jadran film je bio jedan od ekonomskih motora regije. Zagreb je u to vrijeme bio glamurozna postaja svjetskog jet-seta: tu su radili Richard Burton, Yul Brynner, Omar Sharif, Tom Selleck, Richard Chamberlain, Franco Nero, pa čak i mladi Harrison Ford.
U Dubravi i diljem Hrvatske nicali su setovi koji su glumili stari Rim, Jeruzalem ili Divlji zapad. Ovdje su snimljena i dva Oscarom nagrađena filma: "Sofijin izbor" Alana J. Pakule, za koji je Meryl Streep dobila svog drugog Oscara, te "Limeni bubanj" Volkera Schlöndorffa, koji je 1979. osvojio nagradu za najbolji strani film. Neizbrisiv trag ostavio je i serijal o indijanskom poglavici Winnetouu, sniman na lokacijama diljem Hrvatske, koji je proslavio ljepote Plitvica i Velebita, a lokalnim stanovnicima pružio priliku da kao statisti postanu Indijanci i kauboji, o čemu se anegdote prepričavaju i danas.
Pokojni producent i dvostruki oskarovac Branko Lustig, koji je karijeru započeo upravo u Jadran filmu, prisjetio se kako je sve bilo podređeno tome da se stranci osjećaju ugodno. "Propaganda je bila krvava. Znali smo sve gradske ulice kao vlastite džepove. Gradski komitet me prozvao Sveti Lustig Dolaronosac", ispričao je Lustig, opisujući kako su imali odriješene ruke zahvaljujući gradonačelniku Većeslavu Holjevcu, jer su vlasti znale da film donosi ogroman novac.
Početkom Domovinskog rata, Hrvatska je izgubila prednost sigurne i neutralne zemlje, a u međuvremenu su niknuli konkurentski studiji u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Na tešku situaciju nadovezali su se i procesi pretvorbe i privatizacije koji su, prema mnogim svjedocima vremena, dodatno gurnuli tvrtku prema dnu. Studiji su opustjeli, broj zaposlenih pao je s 300 na osamdesetak, a oprema je propadala. Simbolični kraj bila je prodaja dijela golemog zemljišta Jadranfilma na kojem danas stoji trgovački centar. Ta je prodaja, povezana s tadašnjim predsjednikom Nadzornog odbora Denisom Kuljišem, ostala predmetom kontroverzi i optužbi za sumnjive radnje. Činilo se da je "europski Hollywood" zauvijek izgubljen, no Grubišić tvrdi da njegovo vrijeme ponovno dolazi.
"Osobito se radujem, nakon toliko godina koje su prošle pune muka, da ćemo, još za života, napokon javnosti moći prikazati naše projekte - od 'Gričke vještice' do 'Povratka Glembajevih'", kaže Grubišić, koji osim komercijalnog najma u Studiju 5 Jadranfilmu sada snima i vlastite produkcije.
Otvori KEKS Pay
