Bugarski dirigent Najden Todorov slušao je mnogo o Zagrebu i zagrebačkoj publici još kao student u Beču od svog profesora Uroša Lajovica, a ove će subote 7. prosinca napokon i debitirati u Hrvatskoj. U najprestižniji zagrebački koncertni ciklus “Lisinski subotom” maestro Todorov dolazi na čelu Sofijske filharmonije, najreprezentativnijeg bugarskog orkestra kojem je već nekoliko godina šef-dirigent.
– Kolege iz Sofijske filharmonije još uvijek se s dragošću sjećaju svog prošlog gostovanja u Hrvatskoj, gdje posljednjih godina često nastupaju dva bugarska dirigenta, Dian Čobanov i Jordan Kamdžalov. Ipak, žalosna je istina da bi kulturna suradnja između naših zemalja trebala biti mnogo snažnija, jer jedni drugima imamo toliko toga reći i pokazati. Imamo mnogo zajedničkih dodirnih točaka, ali isto tako i mnogo povijesnih razlika koje su dovele i do razlika u kulturi koje je zanimljivo pokazati publici u obje zemlje – rekao nam je maestro Todorov uoči svog prvog dolaska u Zagreb, dodavši posebnu zahvalu bugarskom veleposlaniku u Hrvatskoj od kojeg je došla ideja o ovom gostovanju i koji od nje nije odustajao čak ni onda kada većina drugih nije vjerovala da će biti ostvarena.
Vladavina konzumerizma
Maestra smo pitali i o sličnosti u kulturnim politikama i tretmanu kulture u našim državama.
– Mislim da većina zemalja istočne Europe trenutno ima slične probleme s kulturom. Nakon pada željezne zavjese istočnoeuropske zemlje željele su pokazati da su se oslobodile komunističke prošlosti tako da su joj okrenule leđa. A kako je kultura bila jedan od glavnih ideoloških instrumenata autoritarnih režima, većina današnjih političara nažalost je odlučila da i sama kultura pripada prošlosti. Drugi problem je to što političari ne razumiju da na Zapadu postoje dva vrlo različita koncepta kulturne politike, jedan u Europi, a drugi u SAD-u. Ne uzimajući u obzir fundamentalne razlike između tih dviju praksi, naši političari uzimaju primjere malo iz jedne, malo iz druge i tako nastane legislativa i pristup kulturi naših državnika koji ni oni sami ne mogu razumjeti – rekao nam je maestro Todorov.
– Odavno sam uvjeren da bilo koji teritorij može lako postojati i bez kulture, ali narod bez nje ne može opstati. Umjetnost je poseban oblik izražavanja nacionalne kulture, a glazba je najviša umjetnička forma jer ona nas podučava s jedne strane apstraktnom mišljenju, a s druge empatiji. A danas živimo u vremenu kojem i jednog i drugog ozbiljno nedostaje. Današnje je društvo ekstremno konzumerističko i umjetnost, a osobito glazba, itekako su nam potrebne da preživimo kao ljudi. U tom smislu Sofijska filharmonija igra važnu ulogu u našem društvu ne samo kao tijelo koje pronosi sliku našeg naroda, nego i što vrlo izravno pomaže u našem razvoju i spasu u vremenima poljuljanih vrijednosti – nastavio je maestro o ulozi glazbe i orkestara poput Sofijske filharmonije u društvu.
Program s kojim će se zagrebačkoj publici predstaviti Bugari vrlo je zahtjevan i nadasve atraktivan: u prvom dijelu raskošna baletna suita Žar-ptica Igora Stravinskog, a u drugom uvijek omiljena Deveta simfonija u e-molu “Iz novog svijeta” Antonina Dvořaka.
Povijest ga je prešutjela
No prije svega toga kao uvertira i svojevrsna glazbena osobna karta bugarske glazbe bit će odsvirana bugarska rapsodija “Vardar”, jedan od ranijih radova najvećeg bugarskog skladatelja 20. stoljeća Panča Vladigerova.
– U prvoj polovici 20. stoljeća Vladigerov je bio jedan najistaknutijih skladatelja na najvećim europskim i svjetskim pozornicama i mnoga su njegova djela imala svjetske praizvedbe u Berlinu, Beču, Pragu, Dresdenu, Beogradu i drugim gradovima. Nažalost, politička stvarnost druge polovice stoljeća odigrala je svoje i on danas među ljubiteljima glazbe više ne zauzima mjesto dobro poznatog skladatelja. Mi se nadamo da ćemo ga nizom koncerata i snimki uspjeti vratiti u svijet, jer njega su s dobrim razlogom silno cijenili ljudi poput Richarda Straussa, Karajana, pa čak i Alberta Einsteina, a glazba mu je takva da ju je lako voljeti – kaže maestro Todorov, željan da publici skupa s orkestrom pokaže napredak i procvat Sofijske filharmonije posljednjih godina.
