Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 102
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?

Mala Gavella je civilizacijski pomak Zagreba koji je u više od stoljeća izgradio samo Trešnju

arhiva HNK Zagreb
29.11.2023. u 16:00

U novu dvoranu kazališta Gavella stane 99 gledatelja i iako se tone čini mnogo, ta je dvorana posebno važna jer je ipak dokaz da su se stvari pomaknule s mrtve točke

Iako se to nije vidjelo odmah, zgrada HNK Zagreb ipak je oštećena u velikom zagrebačkom potresu u ožujku 2020. godine, a dodatna oštećenja nastala su i tijekom petrinjskog potresa. Sada su statičari otkrili da joj treba kompletna obnova, druga otkad postoji, a to je 128 godina.

I to mora biti rekonstrukcijska obnova veća od one koja se dogodila od 1967. do 1969. godine i koja je zgradu zapravo spasila tijekom ovih naših potresa u 21. stoljeću. No, kako se još može sigurno boraviti u HNK Zagreb, na državnoj i gradskoj razini dogovoreno je da će se prvo izgraditi njezina nova scena, novo zagrebačko kazalište. Ono će biti u Novom Zagrebu, na velikoj zelenoj površini koju omeđuju Trnsko, Siget, Travno i Dugave. To će novo kazalište imati veliku scenu, zapravo scenu iste veličine kao što je ova u zgradi na Trgu Republike Hrvatske, s većim prostorom oko nje i suvremenom tehnikom, te amfiteatarsko gledalište koje će primati čak tisuću gledatelja. Tamo će se, dok traje obnova kazališta koje stari purgeri i danas zovu "Veliko", igrati sve predstave HNK Zagreb, a kada konačno u metropoli budemo imali dvije velike kazališne scene, odlučit će se koji sadržaji ostaju u novoj zgradi, a koji se vraćaju kući, u srce grada. Rok za izgradnju novog kazališta postavljen je i ono mora biti gotovo u 24 mjeseca, što je nešto malo dulje od izgradnje zgrade HNK Zagreb, koja je počela 22. svibnja 1894., da bi joj 16 mjeseci kasnije, tj. 8. listopada 1895. godine bila izdana uporabna dozvola.

Ovaj orwellovski uvod nije istina! Zgradi HNK Zagreb trebaju radovi, ponajprije na modernizaciji tehnike, koja je još uvijek na ručnim "cugovima", kao i nove sjedalice, da publika doista može uživati u predstavama, ali ona stoji čvrsto i nedirnuta je potresom, i to upravo zbog kvalitetno odrađene obnove u šezdesetima.

No ovo ipak nije u potpunosti izmišljen scenarij, već je na zagrebačko tlo prenesena priča iz Italije, iz Milana. Tamo je, naime, prije rekonstrukcije slavne La Scale izgrađeno posve novo kazalište, iste veličine scene, u kojem su igrale sve predstave dok je Scala bila u cjelovitoj obnovi. Danas je Teatar Arcimboldi u Milanu simbol kulture ovoga grada, zamalo podjednako moćan kao i La Scala. Na njegovoj veličanstvenoj sceni danas igraju veliki teatarski hitovi, uglavnom mjuzikli i baletne gala večeri, ali to je i pozornica za mnoge koncerte. Najjednostavnije rečeno, novo milansko kazalište, izgrađeno u sjevernom, industrijskom dijelu ovoga grada, na mjestu nekadašnje Pirellijeve tvornice automobilskih guma, u potpunosti je promijenilo život u tom dijelu industrijske prijestolnice Italije. Danas je to potpuno novi kvart, a samo je kazalište kulturna meka u koju svake večeri 2300 ljudi dolazi gledati najveće kazališne i koncertne spektakle.

Naravno, posve je besmisleno uspoređivati financijsku moć Milana i Zagreba, Italije i Hrvatske, ali ova usporedba stoji ovdje samo kao princip drukčijeg i mudrijeg planiranja u kulturi. Zagreb je, naime, od svečanog otvorenja zgrade HNK Zagreb 14. listopada 1895., kada je srebrnim čekićem na vanjskom balkonu zgrade lupkao sam car Franjo Josip, izgradio samo jedno jedino kazalište – Trešnju. Ona je nastala na mjestu nekadašnjeg Doma kulture Maksim Gorki, gdje je djelovalo Pionirsko amatersko kazalište. Kada je taj prostor postao tijesan za ambicije i uspjehe tog kazališta, na njegovu je mjestu izgrađena Trešnja, arhitekta Andrije Mutnjakovića, zgrada koja je konačno završena 1999. godine i koja je od tada mjesto odrastanja generacija djece.

I to je tužna slika ulaganja u kulturu glavnoga grada Hrvatske, istina koja lupa u glavu kao i ona da je nakon Umjetničkog paviljona, koji je svečano otvoren 15. prosinca 1898. godine, Zagreb izgradio samo još Muzej suvremene umjetnosti, otvoren 2009. godine. Sva ostala zagrebačka kazališta, kako ona institucionalna tako i ona izvaninstitucionalna (Histrioni i Exit), nalaze se u adaptiranim prostorima. Baš kao i svi ostali zagrebački muzeji, počevši od Mimare i Klovićevih dvora, kojih ne bi bilo da nije bilo Univerzijade. Volimo ih mi i takve, ali zaista je krajnje vrijeme da se netko zamisli nad time koliko je vrijeme dulje od jednog stoljeća, koje dijeli izgradnju dva zagrebačka kazališta, kao i dva zagrebačka muzeja, poražavajuća istina kulture u Hrvata.

U tom kontekstu civilizacijski je pomak Zagreba Mala Gavella, nova dvorana građena isključivo kako bi postala mjesto kazališne čarolije. U nju stane 99 gledatelja i iako se ne čini mnogo, ta je dvorana posebno važna jer je ipak dokaz da su se stvari pomaknule s mrtve točke, jer da nije bilo pameti, danas bismo tamo imali samo popravljen krov nad atrijem kazališta koje je zaista bilo u takvom stanju da je za kišnih večeri publika u kazalište ulazila obilazeći kante u koje se slijevala voda. Umjesto krova koji ne curi, Gavella sada ima i svoju komornu scenu, na kojoj su u prvih mjesec dana već izvedene dvije premijere, plus dvije u obnovljenoj velikoj dvorani, što dokazuje ne samo da je ovo kazalište zaista ubacilo u petu brzinu nego i koliko su tamo svi željni glume i publike. Legitimna je primjedba kako zbog stepenica koje vode do ulaza u Malu Gavellu na predstave koje se tamo igraju ne može doći nitko u invalidskim kolicima, a pristup je otežan i brojnim starijim ljubiteljima kazališta, ali treba se nadati da će se i to promijeniti.

Potres s početka ovog teksta donio je pomake i u konačnom rješavanju druge scene za središnju nacionalnu kazališnu kuću. Na sceni HNK Zagreb "guraju" se tri velika ansambla: Drama, Balet i Opera. Kako to konkretno izgleda, vidi se na njihovoj najnovijoj hit-predstavi, baletu "Hamlet", koreografa i redatelja Lea Mujića. Naime, sve izvedbe ovog baleta do kraja 2023. godine rasprodane su "na neviđeno", danima uoči premijere. A kako je ona bila 17. studenog, nema mnogo tih izvedbi, jer zagrebački Balet tijekom prosinca i siječnja pleše neizbježnog "Orašara". I sada se u HNK Zagreb ne mogu obraniti od silnih upita kada će "Hamlet" ponovno na scenu.

Zato vijesti da će u Adžijinoj, tamo gdje je potres ozbiljno uništio depoe HNK Zagreb, niknuti druga scena našeg najvećeg kazališta, bude nadu da će uskoro i gužva na glavnoj sceni ovog kazališta biti barem malo manja. O toj drugoj sceni HNK Zagreb govori se već desetljećima, u jednom je trenutku izgledalo da će ona zaživjeti u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kada je ona preuređivana za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, ali baš kao što je pandemija koronavirusa "pomela" to predsjedavanje, netragom je nestala i nova scena HNK Zagreb. I zato je obnova depoa u Adžijinoj velika šansa, ona kojoj treba čvrsto držati palčeve, šansa koja uvelike nadmašuje djelovanje HNK Zagreb i piše novo poglavlje kulture u nas.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije