Kada je roman engleskog pisca D. H. Lawrencea "Ljubavnik lady Chatterley", priča o ljubavi aristokratkinje i radnika na imanju njezina imućnog muža, 1928. ugledao svjetlo dana, bio je to skandal desetljeća. Uglađena se gospoda zgražala nad opisima ženske seksualnosti i užitka, prostotama i lascivnošću, ali ponajviše iskrenom ljubavlju jedne dame i muškarca niže klase. Iako danas, kada je najnovija filmska adaptacija "Ljubavnika lady Chatterley" u režiji Laure de Clermont-Tonnerre, jedan od najgledanijih filmova na Netflixu, ta priča možda i ne izaziva toliku sablazan kao nekada, podsjeća nas da se ženska autonomija i seksualnost još uvijek itekako bore da bi se otrgnule okovima krutog, patrijarhalnog sustava.
U središtu je priče stanovita lady Constance Chatterley (Emma Corrin), supruga baroneta Clifforda Chatterleya, koji zbog ozljede iz rata ostaje paraliziran od struka naniže. Moren mišlju da mora dobiti nasljednika, Clifford potiče suprugu da pronađe ljubavnika ne bi li zatrudnjela. Međutim, taj uštogljen i proračunat aristokrat koji seks s drugim muškarcem svojoj supruzi predstavlja kao odlazak zubaru, nije mogao ni zamisliti da će mu ona ispred nosa započeti strastvenu aferu s lovočuvarom njegova imanja Oliverom Mellorsom (Jack O'Connell).
– D. H. Lawrence kazao je da je roman "Ljubavnik lady Chatterley" za njega bio proslava ljudske seksualnosti, koju je shvaćao kao osnovnu ljudsku potrebu, nešto prekrasno i čisto, a ne sramotno i prljavo. Njegove riječi odzvanjaju i danas, kada živimo u vremenu rušenja presude Roe vs. Wade, revolucije u Iranu, u vremenu kada je žensko tijelo i dalje subjekt političkih tenzija. Naravno, tu je i pregršt važnih tema poput klasnih pitanja i društvenog pritiska, ali osjećala sam da je priča o slobodnoj ženskoj seksualnosti, tjelesnoj autonomiji i važnosti dodira i senzualnosti itekako potrebna modernoj publici – kazala je redateljica de Clermont-Tonnerre.
Kada je Lawrence 20-ih godina prvi put pokušao izdati svoj roman, nijedna ga izdavačka kuća nije htjela tiskati. Na koncu ga je tiskao privatno u tek 200 primjeraka, koji su se munjevitom brzinom počeli ilegalno umnožavati i dijeliti. Knjiga je bila zabranjena u pet zemalja, a nakon Lawrenceove smrti objavljena je tek cenzurirana verzija. No kada je izdavač Penguin Books 1959. naumio objaviti cjelovit roman, završio je na sudu, optužen prema zakonu o opscenim publikacijama. Nakon šest dana suđenja porota je presudila da "Ljubavnik lady Chatterley" ipak nije opasan za društvo.
Knjiga je napokon objavljena 1960. godine, a ljudi su masovno hrlili u knjižare – 200.000 primjeraka prvog izdanja prodano je u samo jedan dan.
