Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Glazba

Jure Miloš je naš doktor za gangu, gusle, diple, mjeh i lijericu

– Mogu poslušati svaku vrstu glazbe i podržavam sve oblike glazbe koji vrijede, ali srcu mi je najmilije ono što mi je na duši, a to je tradicijska glazba – objašnjava Miloš.
14. travnja 2016. u 22:00 0 komentara 935 prikaza
Jure Miloš
Foto: Privatni album
Pogledajte galeriju 1/2

Čim sam ušao u njegov golf, uključio je radio. I pustio glazbu. Onu koju ne očekujete čuti u automobilu jednog mladog čovjeka. I tu počinje priča:

– Gusle, i to u izvođenju jednoga vrsnog izvođača iz istočne Hercegovine. Što si očekivao? Možda bi radije da promijenim na gangu – pita me taj neobičan mladić. On je Gruđanin Jure Miloš, ima tek 22 godine i jedan je od najmlađih etnoglazbenika u BiH koji već petnaestak godina s ponosom promiče kulturno i tradicijsko naslijeđe svog kraja i naroda. Jure je baš onaj mladić kojeg je šira javnost – upravo kao guslara – zapazila u jednoj TV reklami. Svi su uvjereni kako je riječ o glumi, a on u toj reklami radi ono što najbolje zna – svira gusle!

– Mogu poslušati svaku vrstu glazbe i podržavam sve oblike glazbe koji vrijede, ali srcu mi je najmilije ono što mi je na duši, a to je tradicijska glazba – objašnjava nam Jure Miloš.

Vozeći se prema njegovoj kući, pokušao sam isprovocirati mladog, moglo bi se s pravom reći znanstvenika, jer objavio je znanstveni rad „Ganga danas iz ugla prenositelja i izvođača“, jedini takav rad dosad napisan. Rekao sam mu:

– Dobro, ja mogu poslušati i gusle i gangu, no kako reagiraju djevojke?, a on spremno odgovara:

– Polako se gube sve prave ljudske vrijednosti, pa tako i vrijednost tradicijske glazbe. Zaboravljanjem ostataka prošlosti, zaboravljamo i sami sebe. No, ima nas koji čuvamo tradiciju, a ima i takvih žena – kaže Jure.

Dok jedni smatraju da etnoglazba pada u zaborav, upravo je ovaj mladi etnoglazbenik pronašao način da tu tradiciju vrati u život, pa makar i na reklami koju su svi zapazili.

Ganga prije slova

– Ova će reklama svakako doprinijeti probitku guslara i tradicije. Ne bih pristao na snimanje da mi nisu dopustili da zadržim izvornost svoga sviranja i pjevanja uz gusle. Ako idem u javnost, uvijek nastojim da to bude izvorno – kaže Miloš.

Dolazimo do Jurine kuće, u kojoj je s bratom Damirom počeo učiti gangu i prije nego je u školi krenuo s učenjem slova. Njegov prvi učitelj gange majčin je stric Vencel. U početku je to bila isključivo ganga. Družeći se s ljudima iz društava, počeo se zanimati i za ostale vrste glazbe, a posebice su ga zanimala tradicijska glazbala. Prvo ga je očarao zvuk dipli, zatim su došle gusle pa lijerica... Danas svira sedam ili osam instrumenata, uglavnom tradicijskih glazbala iz Hercegovine, ali i tradicijskih glazbala iz okoline, no ganga je još uvijek ispred svega.

'angesheretiques01_nnn_kul_1' Projekt Dialogosa Mistika stećaka, gusle i gange u francuskoj opatiji Royaumont 'Les anges hérétiques     Dialogos : Katarina Livljanic voix, direction Albrecht Maurer vi?le, rebec Norbert Rodenkirchen fl?tes   Kantaduri : Josko Caleta voix, direction Nikola Damjanovic voix Sreck Festival Korkyra Korali, pjesme, gange, ojkalice, dvojnice i gusle sudnjeg dana cd-ganga-txt-1105981.jpg GANGAWERK Novi glazbeni pokret koji je nastao miješanjem gange s technom i drum'n'bassom Ganga ulazi u diskoteke

– Glazbala tražim diljem cijele središnje i jugoistočne Europe. Tražim ona vrhunska, svakako od najboljih majstora. Istražujem, pratim, slušam, savjetujem se sa strukom, probam... U kontaktu sam s majstorima, što nije nimalo jeftino. Nisu sva glazbala izrađena od vrhunskoga drveta, a moraš imati reputaciju kao svirač da bi dobio vrhunsko glazbalo. Moraš naći glazbalo, posebice gusle, koje odgovaraju tvome glasu. Kvalitetno glazbalo nema cijene, koliko majstor „zine“, toliko se daje. A kad kupiš glazbalo, na redu je kovčeg za njega, koji ponekad stoji i više nego glazbalo. Koliko? Pa od tisuću eura naviše. Konjski rep, od „žegarnog ždrepca“, to je nekada bilo, danas se strune za gusle prave od umjetnog vlasca, a na gudalu ostaje struna. Danas se pjeva više operski pa takve tonove može proizvesti samo vlasac – objašnjava mladi glazbenik.

Prvi njegov službeni nastup bio je 2003. godine na Uskrsni ponedjeljak u Kočerinu. Koliko ih je imao do sada? Teško je zbrojiti. Lani je bio gost na koncertu Zbora HRT-a u zagrebačkom Muzeju Mimara, gostovao je u Parizu, New Yorku, a u svibnju će put Maroka... Jure na mostarskom sveučilištu, na kojem studira povijest i filozofiju, vodi školu tradicijskih glazbala pri studiju glazbene umjetnosti, a braća Miloš svakog prosinca u Grudama organiziraju i međunarodnu smotru tradicijskih svirača i narodnih pjevača “Božićno silo”.

– Što je za mene etnoglazba? Život, najkraće i najjasnije. Tko shvaća pojam života, shvatit će da je ganga život. I radost, borba, žalost, prkos i ponos, inat, i nacionalizam, naravno u pozitivnom smislu pokazivanja svoje kulture. Pa što ima ljepše nego čuvati ono na čemu su se odgojili naši preci, na čemu počiva naša povijest, na čemu počiva naš identitet, jednostavno rečeno – na čemu se zrcali naša “krvna slika”? – kaže najmlađi i nadaleko poznati zaljubljenik u etnoglazbu.

Suradnja s dr. Livljanić

Jure je izdao i dva nosača zvuka, a na više njih je gostovao. Sudjelovao je u brojnim projektima i snimanjima dokumentarnih filmova i reportaža koje obrađuju folklornu i glazbenu kulturnu baštinu.

Čest je sudionik i gost u radijskim i televizijskim emisijama. Bio je i u „Supertalentu“, gdje je predstavio različita tradicijska glazbala, a ono što posebno ističe je sudjelovanje u projektu „Okamenjeni glasi“ u suradnji sa skupinom Kantaduri koju predvodi dr. sc. Joško Ćaleta te s ansamblom Dialogos iz Francuske, koji je osnovan 1998. godine na poznatom pariškom sveučilištu Sorbonne i koji vodi doc. dr. sc. Katarina Livljanić.

Spomenuti ansambl obrađuje povijesne srednjovjekovne napjeve te surađuje s najznačajnijim svjetskim znanstvenim i glazbenim imenima. Projekt „Okamenjeni glasi“ počeo je s djelovanjem 2012. godine i posjećuje najutjecajnije renomirane svjetske pozornice, poput Lincoln Centera u New Yorku.

Nažalost, malo je pismenih zabilješki o etnoglazbi, posebice iz ovih krajeva. Uglavnom se ta glazba prenosila usmeno, s koljena na koljeno.

– Bilo mi je dostupno pet, šest radova, jer rijetki su se muzikolozi bavili gangom, a isto važi i za ganginu “sestru” reru. Zvao sam Sveučilišnu biblioteku u Zagrebu, Filozofski fakultet, odjel etnologije, ali nigdje knjige... Tada sam vidio da se tu ima što istraživati. Ganga je za etnomuzikologe arheologija glazbe jer otkriva korijene glazbenog izražavanja. Sada tražim stare pjesme, ima ih mnogo koje su zaboravljene. Ljudi se sjete nekoliko stihova, a ja pokušam doći do zapisa. Tražim po arhivima, ali najviše ih ima kod starih ljudi, u nekim zaboravljenim podrumima ili škrinjicama. To me privlači. S gangom se ovdje nekada rađalo, živjelo i umiralo – objašnjava najpoznatiji istraživač hercegovačke tradicijske glazbe i, naravno, strastveni gangaš i guslar.

– Ono što sam radio do sada želim nastaviti raditi i u budućnosti. Želim napredovati, učiti, istraživati. Svrha svakog čovjeka je da svakodnevno uči, doprinosi dobrobiti svoje zajednice i napretku znanja iz oblasti za koju se opredijelio. Kako me i do sada vodila misao “kultura spaja, a izostanak kulture razdvaja”, neću dopustiti da zbog našega nemara nestane tradicija koja je u temelju naše kulture – zaključuje Jure Miloš.

>>Ganga ulazi u diskoteke

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.