Naslovnica Kultura

Hoće li Titov Galeb uploviti u četvrti život kao brod-muzej?

03. kolovoza 2019. u 08:00 11 komentara 347 prikaza
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Prvi život broda Galeb započeo je 1938., kada je tada zvan RAMB III, služio jednoj talijanskoj kompaniji za prijevoz tropskog voća. Angažiran je zatim u Drugom svjetskom ratu, u Libiji ga je pogodio torpedo i gotovo nepovratno uništio, no RAMB III vraćen je u Italiju i to ploveći unatraške, krmom naprijed do Sicilije. Još na popravku, preuzeli su ga Nijemci i dali mu drugi život, preinačili ga u minopolagač Kiebitz koji je harao Kvarnerom gdje je postavio više od 5000 mina, no ubrzo ga potapa savezničko ratno zrakoplovstvo i završio je među ribama u moru pored Rijeke. Izvukli su ga 1948. i nakon potpunog preuređenja, današnji Galeb započeo je svoj treći život postavši školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i Titov brod za državnička putovanja kojim je proputovao 18 zemalja. Slijedile su godine seljakanja po lukama i brodogradilištima, da bi brod 2009. otkupio grad Rijeka u čijoj luci i danas hrđa na vezu.

Talijanski vojnici PROVOKACIJA Trst podiže spomenik ocu fašizma za 100. godišnjicu osvajanja Rijeke

Četiri tematske cjeline

Svoj četvrti život Galeb bi trebao dobiti preuređenjem u muzej, što je, s obzirom na njegovu bogatu povijest i činjenicu da je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, najbolje što mu se može dogoditi, a u sklopu projekta Rijeka Europska Prijestolnica Kulture 2020. Gradu je iz europskih fondova odobreno 69 milijuna kuna, za skupni pothvat obnove i uređenja Galeb i Palače šećerane, zgrade bivše tvornice šećera iz 18. st. koja će uskoro postati novi dom Muzeja grada Rijeke. U međuvremenu, u aktualnom prostoru Muzeja grada Rijeke ovih je dana otvorena izložba “Četvrti život broda galeb” koja prikazuje dio postava koji bi jednog dana trebao biti izložen u brodu.

– Želimo realizirati suvremen, interaktivan, multimedijalan postav  koji će biti zanimljiv posjetiteljima različite životne dobi i interesa, od onih koji žele pogledati strojarnicu broda do onih koje zanima svjetska politika 20. stoljeća. Naravno, stalni je postav tek početak - na brodu će postojati dio namijenjen povremenim izložbama, a zamišljeno je i da će na brodu svoje mjesto imati i druge kulturne institucije Rijeke, tako da bi se na Galebu trebali izmjenjivati brojni kulturni, znanstveni i edukativni programi. Ne smijemo zaboraviti niti da je jedan dio broda namijenjen u komercijalne svrhe, odnosno da bi na njemu trebali biti i hostel i restoran. U svakom slučaju,plan je da  brod nakon obnove bude obogaćen brojnim i različitim sadržajima, te bi trebao postati nova riječka kulturno-turistička atrakcija  – kaže kustosica izložbe Nataša Babić koja već dvije godine radi na elaboratu budućeg postava broda-muzeja. 


1 / 6

Posjetitelji na izložbi mogu vidjeti dio restauriranog namještaja iz brodskih salona, spomen-pločice koje su izrađivane za svako od Galebovih inozemnih putovanja, povijesne fotografije i dokumentarni film vađenje Galeba iz mora nakon potapanja. 

– Javnosti smo prestavili i četiri glavne tematske cjeline budućeg stalnog postava: prva je povijest broda isprepletena s poviješću Rijeke, slijedi priča o Galebu kao plovećoj rezidenciji jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, odnosno priča o državničkim putovanjima u zemlje Pokreta nesvrstanih. Treća cjelina promatra brod kao tehnološko dostignuće, predstavlja se strojarnica kao izuzetno vrijedan muzeološki eksponat (riječ je o Fiatovim diesel motorima iz 1938. godine), ali i ostala brodska oprema i strojevi. Unutar ove cjeline biti će predstavljene sve rekonstrukcije koje je brod prošao od izgradnje do danas, pri čemu je za Rijeku važno da je projektna dokumentacija za sve rekonstrukcije od izvlačenja s morskog dna 1948. izrađivana u riječkom Brodoprojektu. Četvrta se cjelina bavi "životom na brodu", funkcioniranjem vojnog broda, organizacijom i ustrojem brodske posade – ispričala nam je Babić.

Karlovac: Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na otvorenju Muzeja Domovinskog rata Karlovac Otvoren Muzej Domovinskog rata: 'To je naša zahvalnost braniteljima'

Sporan kredit od 44 mil. kuna

No, ostaje pod upitnikom hoće li Galeb dočekati remont, jer odluka o tome zapela je već na prvom natječaju na koji je stigla ponuda iz brodogradilišta Viktor Lenac i to više no duplo veća od procjene Grada, teška 60 milijuna kuna. U lipnju je raspisan i drugi natječaj raspisan težak 35,2 milijuna kuna, a koji je još u tijeku. Uz to, u gradskom vijeću se oko Galeba vode bitke, dok jedna strana tvrdi da staru ruzinu treba potopiti, druga, predvođena riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom ne odustaje od obnove, a sve je kulminiralo maratonskom sjednicom koja je trajala do 2 u noći, a na kojoj se odlučivalo o podizanju kredita od 44 milijuna kuna dodatnog novca potrebnog za dovršetak obnove Galeba i Šećerane. Odluka će biti donesena na nekoj od sljedećih sjednica. Ukoliko se odustane od projekta, grad Rijeka ne samo da bi trebao vratiti novac povučen iz EU fonda već bi mogao na dodijeljena im sredstva platiti i penale i postati prvi grad koji je vratio dodijeljena mu sredstva. Rok za obnovu Galeba je prosinac 2020., a do tada će se nadamo se riješiti svi problemi i Galeb postati nov turistički magnet za koji već sada interes pokazuju stranci te mediji poput The New York Timesa i The Guardiana.

Valamar
Prilika za posao
Ovo je troje mladih koji rade u turizmu, evo zašto su zadovoljni i žele ostati u Hrvatskoj
  • zadar1:

    🤣🤣🤣🤣podsjetnik na zločinca!!!!

  • croban1111:

    Ako Vojko odluči dati"vlastite pare".

  • Deleted user:

    Hoće li se u ovoj našoj ba(lka)nana državi pronaći tko hrabar i dovoljno pametan i potopiti više ovu krntiju ili ju (pro)dat Kinezima pa neka bulje u nju do ekstaze...pa bog te mazo više i drug Tito i bivša Yuga...bando crvena!