Motiv biljaka u slikarstvu tu je od početaka civilizacije. Bilje su slikali Sumerani, Egipćani i Asirci prije više tisuća godina, nastavit će se to i u antici i srednjem vijeku. U renesansi su Leonardo i Dürer crtali prave umjetničko-znanstvene studije biljnoga svijeta, a tom motivu kasnije neće odoljeti ni Matisse, Picasso, Mondrian ili Klee. Danas nije ništa drugačije, bilje intrigira i suvremene umjetnike, a na koji način, donosi multimedijalna izložba “Umjetnički život biljaka” otvorena u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar.
Pod kustoskim konceptom Vanje Babića izloženi su radovi Dalibora Martinisa, Željka Kipkea, Damira Babića, Igora Eškinje, Ane Belošević, Igora Jurana i Ele Štefanac. Nastojalo se pokazati bogatstvo i raznolikost mogućih aspekata tretiranja biljnoga svijeta u kontekstu vizualnih umjetnosti i kod radova umjetnika različitih generacija. Posebno je zanimljiva trodijelna kompozicija Ane Belošević “No Air, No Sun, No Water”. Njeno bilje izrađeno je od pocinčane žičane tkanine, rad teži oko 100 kg, a kako kaže Babić, iskazuje ambivalentnost između vizualne mekoće i nježnosti formi s jedne te taktilne oštrine i grubosti materijala s druge strane. Nazivom i sivom bojom sugeriraju se ekološke poruke i postavlja se pitanje hoćemo li u budućnosti floru svesti na perfektno izrađene bezmirisne lisnate i cvjetne forme kojima zrak, sunce i voda nisu potrebni?
Željko Kipke izlaže eksperimentalni film upotpunjen slikarskom instalacijom “Botanički dnevnik”. Film bilježi autorove višednevne šetnje Botaničkim vrtom koje su bile rezultat propisane mu terapije nakon što se podvrgnuo operaciji kralježnice. Uz film naslikao je i niz akromatskih slika koje nadrealistički intoniranim oblicima predstavljaju psihograme nekih od realiziranih šetnji, a raspoređene su na način da ukazuju na redoslijed i pravce Kipkeovih šetnji Botaničkim vrtom.
Igor Eškinja pak u radu “Sanjaju li biljke sutrašnjicu”, koji je nedavno izložio i u Rijeci, uzima uzorke biljaka iz napuštenih industrijskih prostora Rijeke te ih transformira u dizajnerske uzorke. Izborom bilja ukazuje na potencijal bujanja biljnoga života u prostorima propadanja.
Izložba se u Kranjčaru može pogledati do 3. ožujka.
