Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 165
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?

Europski demokršćani, liberali i ljevica brinu se o kulturi, desnicu i socijaldemokrate baš briga

EP
11.06.2024. u 11:35

Iako naši kandidati za Europski parlament svoje kampanje nisu gradili na pitanjima kulture, ona je važna točka u programima dijela njihovih političkih obitelji, među kojima je neke ističu kao glavno sredstvo očuvanja europskih vrijednosti

Gotovi su izbori za Europski parlament, koji su potvrdili skretanje Europe udesno, ali i dodatno osnažili poziciju Europske pučke stranke kao "kingmakera" europske političke scene. Članica EPP-a je i naš HDZ, koji je ostvario vrlo dobar rezultat u Hrvatskoj, a potop su doživjeli Most i populisti predvođeni Kolakušićem, iako opcije njihovih istomišljenika u drugim europskim zemljama rapidno rastu. U Bruxelles tako šaljemo šest HDZ-ovaca, četiri zastupnika SDP-a, jednog DP-ovca i jednog predstavnika stranke Možemo.

Gledajući najave njihovih programskih prioriteta, indikativno je da nitko u svojim obećanjima nije isticao snažnije zalaganje za sektor kulture, iako ga Možemo navodi u svojem programu za Europski parlament, dok se Domovinski pokret tijekom nacionalnih izbora "proslavio" programom u kojem je najavio drastičnu reviziju hrvatske kulture i njezina financiranja. Zbog toga sam poželjela provjeriti kakvo je stanje u drugim zemljama, odnosno koje kulturne vrijednosti propagiraju europske političke grupacije kojima će pripadati i naši eurozastupnici.

Najveći EPP (Pučani) kojima pripada HDZ prepoznaju kulturu kao vrijednost europskog identiteta, odnosno smatraju da nas "definiraju naša povijest, naše nasljeđe, naši judeokršćanski korijeni i naša kulturna raznolikost". U svojem programu naglašavali su kulturno bogatstvo i raznolike europske tradicije, te obećali "očuvati naše regionalne i nacionalne identitete, kao i zajedničku kulturnu baštinu na kojoj počivaju naša zajednica, civilizacija i europski integracijski procesi". Od konkretnih stvari, EPP predlaže stvaranje Digitalnog muzeja europske kulture i Fonda europske kulturne baštine.

S&D (Socijaldemokrati), s druge strane, kao druga najjača grupacija kojoj pripada i naš SDP u svojim kampanjama kulturu gotovo nisu ni spominjali, a nije ušla ni u njihovih dvadeset (!) programskih prioriteta za idući mandat Europskog parlamenta.

Sektor je, srećom, našao važno mjesto u deset programskih točaka Renew Europe, izrazito heterogene skupine liberala kojima je donedavno pripadao i naš Valter Flego, a koji kulturu vide kao branu protiv radikalizacije i jednoumlja, pa u skladu s time namjeravaju lobirati za povećanje socijalnih prava europskih umjetnika i podizanje kulturnih budžeta na dva posto europskog BDP-a. Zanimljiva je i njihova najava da će "za svaki euro utrošen na sigurnost uložiti i jedan euro u kulturu", čime se, barem po tom pitanju, svrstavaju među progresivnije europske političke opcije.

Povećanje na magičnih dva posto BDP-a jedno je od ključnih obećanja i najmanje europarlamentarne grupe The Left (Ljevica), čiji zastupnici dominantno dolaze iz Francuske, Grčke, Španjolske i Njemačke, dok iz naših krajeva nikada nisu imali zastupnika. Politički najbliži su im Greens EFA (Zeleni) kojima pripada i naš Možemo, a koji – zanimljivo – u svojem kulturnom programu umjesto ekologije naglasak stavljaju na obranu struke od napada krajnje desnice, bolje radne uvjete umjetnika i ulogu kulture u očuvanju mentalnog zdravlja. Možda je tako jer je Europska komisija već uložila znatne financijske i druge napore da "ozeleni" kulturnu, a pogotovo glazbenu industriju, dok je prekarijat i sektor mentalnog zdravlja buknuo kao jedan od gorućih europskih problema zbog pandemije, rata i ekonomske nesigurnosti, čega su pogotovo svjesni mladi na čije su glasove Zeleni ciljali.

Na kraju, tu su i desne opcije poput brzorastućeg ultrakonzervativnog ID-a koji je ideološki najbliži našem Domovinskom pokretu, a koje su, za razliku od naše tvrde desnice, odustale od javnog proklamiranja svojih obračuna s kulturnim sektorom. Barem na europskoj razini.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije