Danas se na HRT 3 ponovno prikazuje jedno od najvećih remek-djela domaće produkcije, kultna dramska serija "Gruntovčani". Gledatelji će imati priliku uživati u četvrtoj epizodi nazvanoj "Zlatna jajca". Ova epizoda savršeno sažima duh cijelog televizijskog ciklusa o preživljavanju na selu. Kroz nju se na briljantan način prikazuje vječna borba poštenog malog čovjeka s tuđom pohlepom.
Radnja četvrte epizode vrti se oko dobro poznatog motiva brze i lake zarade. Središnji lik ove spletke je lukavi Cinober, koji stalno smišlja nove poslovne pothvate. Nakon što sazna da se suprug njegove preminule rođakinje obogatio na naivnoj umjetnosti, Cinober slaže novi plan. Odlučuje svoj podrum pretvoriti u atelje, a svog nećaka Dudeka pretvoriti u pravog naivnog slikara.
Naravno, on to ne čini zato što u nećaku vidi skriveni umjetnički talent. Jedini razlog zbog kojeg gura kist u njegove ruke jest prilika za brzo zgrtanje novca. Cinober je zaključio da se ovim poslom može baviti samo izuzetno naivan čovjek. Dudek tako ponovno postaje pijun u rukama beskrupuloznog rođaka, a pokušaj slikanja unaprijed je osuđen na propast.
Serija iz pera scenarista Mladena Kerstnera i u režiji Kreše Golika premijerno je prikazana 1975. Gruntovčani se temelje na stvarnim događajima koje je Kerstner godinama pomno bilježio obilazeći Podravinu. Premda ju mnogi pamte kao komediju, ona stalno pleše na tankoj granici između smiješnog i tragičnog. Prikazujući svakodnevnu borbu sa siromaštvom, stvoreno je djelo koje je postalo istinsko kulturno dobro.
Glavni junak cijele priče je dobrodušni Dudek, čovjek bez trunke zlobe koji je uvijek spreman pomoći. Njegova supruga Regica žena je bez izrazitih mana, marljiva i realistična, koja zdravim razumom izvlači supruga iz problema. Oni predstavljaju siromašniji dio sela koji nikada ne poseže za prijevarom ili krađom kako bi preživio. S druge strane stoje likovi poput Cinobera i Presvetlog, koji predstavljaju tamniju, materijalističku stranu ljudske prirode. Njih dvojica neprestano traže prilike za zaradu na štetu slabijih, pri čemu nerijetko iskorištavaju susjede. Cinober svoju lakomost teško skriva, pa se njegovi planovi često izjalove na kraju svake priče.
Zanimljivo je kako autor već od prve epizode jasno razdvaja dobro od zla i lukave od poštenih. Takva podjela omogućuje gledateljima da se lako poistovjete s protagonistima i prepoznaju te ljude u vlastitoj okolini. Serija snimana na autentičnim lokacijama poput sela Sigetec vjerno prikazuje taj osebujni svijet. Glumci su prošli kroz višemjesečne jezične vježbe kako bi savladali kajkavski dijalekt. Taj uloženi trud itekako se isplatio jer je autentičan govor postao zaštitni znak ove produkcije. Sve komponente spojile su se u skladnu cjelinu koja prikazuje stvarni život u podravskom selu.
Četvrta epizoda posebno je zanimljiva jer dotiče fenomen po kojem je taj kraj oduvijek poznat. Naivna umjetnost iz Hlebina spominje se i u uvodnoj špici gdje su prikazana djela slavnih lokalnih autora. Cinoberov pokušaj stvaranja umjetnika iz puke pohlepe predstavlja satiričan osvrt na komercijalizaciju seoskog života. On je uvjeren da za uspjeh nije potreban talent, već samo velika doza naivnosti i malo sreće. Njegova vizija umjetnosti svedena je isključivo na financijsku računicu i brzu prodaju slika neupućenim kupcima. Kroz ovu epizodu jasno se kritizira takav materijalistički pristup koji zanemaruje pravi trud i stvarni rad.
Paralelno s tom pričom, epizoda prikazuje i zavist mještana prema susjedu koji mukotrpno radi i pošteno zarađuje. Dok Cinober pokušava zaraditi preko noći, radom stvoren uspjeh izaziva ljubomoru i želju za sabotažom kod drugih seljana. Dudek, kao i obično, biva uvučen u te spletke zbog svoje neiskvarene prirode i želje da svima ugodi. Njegova tragična crta ponovno dolazi do izražaja kada unatoč najboljim namjerama izvuče deblji kraj. Gledatelji kroz njegov lik proživljavaju nepravde koje su često dio svakodnevice ljudi bez zaštite. Ova epizoda savršen je podsjetnik na to da poštenje nažalost nije uvijek nagrađeno u surovom svijetu.
Nije nimalo slučajno što publika i danas s oduševljenjem prati reprize ove televizijske poslastice. Teme o kojima serija progovara univerzalne su i ne zastarijevaju, bez obzira na prolazak vremena i promjene u društvu. Svi mi u svojoj okolini imamo nekog Cinobera koji pokušava iskoristiti sustav, ali i pokojeg poštenog Dudeka. Upravo ta preslika stvarnog života, umotana u ruho lokalnog humora, čini seriju iznimno privlačnom svim generacijama. Mnoge replike izgovorene na ekranu odavno su postale dio našeg svakodnevnog govora i urbane legende. Generacije gledatelja odrasle su uz ove likove doživljavajući ih kao dio vlastite šire obitelji.
Iako su snimljene samo u deset nastavaka, zgode iz Gruntovca ostavile su dubok trag u našoj kulturi. Očuvanje tradicije i baštine kroz ovakve projekte od iznimne je važnosti za identitet cjelokupnog društva. Neki amaterski glumci i entuzijasti i dalje redovito organiziraju manifestacije posvećene ovoj seriji kako bi očuvali sjećanje. Iako pravih potpora često nedostaje, ljubav prema tradiciji održava tu priču živom na lokalnoj razini. Zato večerašnje emitiranje nije samo prilika za smijeh, već i za prisjećanje na vrhunska ostvarenja domaće televizije. Svaka epizoda, pa tako i ova, pravo je malo remek-djelo koje zaslužuje pažnju svakog istinskog ljubitelja umjetnosti.
Otvori KEKS Pay
