Počinje zagrebačkom katedralom na Kaptolu, a završava zgradom Hrvatske biskupske konferencije na Mihaljevcu. Iako najpoznatiji hrvatski sakralni objekt sagrađen 1217. godine i modernu zgradu Biskupske konferencije, završenu 2011. godine, dijele čak 794 godine od vremena nastanka, u sadašnjosti su se našle na istom mjestu. I to pod rednim brojem 1. i 100. Antologijskog arhitektonskog vodiča Zagreba, 100 izabranih zgrada, koji uskoro izlazi u nakladi Arhitektonskog fakulteta i UPI-2m i koji će svoje mjesto naći na policama knjižara, turističkih ureda, fakulteta, stručnih sajmova...
Autori su, što je sasvim neobično u akademskim krugovima, profesor i student – Zlatko Karač i Alen Žunić.
Ravnopravna suradnja
– Alen je najbolji student na našem fakultetu, s najvišim prosjekom i svim mogućim uspjesima, referencama, nagradama, a demonstrator je i na sve četiri katedre fakulteta! U dvije je godine objavio 70 stručnih i znanstvenih radova, a to je ujedno prvi put da student objavljuje knjigu i uključen je u znanstveni projekt – niže pohvale Zlatko Karač, profesor na Arhitektonskom fakultetu.
Potpuno ravnopravno radili su njih dvojica na Antologijskom arhitektonskom vodiču, inače uobičajenoj publikaciji u većini europskih metropola, ali kod nas prvoj takve vrste.
– Vodič je općeg tipa i pokriva sva razdoblja, od srednjeg vijeka, što su najstariji slojevi zagrebačke arhitekture, pa do 2011. godine, jer je najnovija zgrada završena krajem te godine. Iz svih razdoblja odabrano je ono što je najvrednije – objašnjava profesor Karač.
Antologijski vodič namijenjen je turistima i stručnjacima arhitekture. Turistima, koji će glavni grad Hrvatske posjetiti na dva-tri dana, vodič će služiti kao odlično pomagalo u razgledavanju najvrednije arhitekture kojom Zagreb obiluje, a stručnjaci će se njime moći koristiti kao enciklopedijskim priručnikom s važnim podacima i informacijama.
– Uz istaknutih 100 zgrada za naš je vodič važna i dopuna koju čini dodatnih 600 zgrada u okruženju i koje su također bitne, ali jednostavno nisu stale u antologijski vodič stroge selekcije – objašnjava student Alen Žunić.
Na 250 stranica, uz opis svake građevine nalaze se i servisne informacije, što će dobro doći turistima, poput linija javnog prijevoza, je li građevina otvorena za razgledavanje i u koje vrijeme, plaća li se ulaz i po kojoj cijeni, a tu je i 10 karata za pojedino zagrebačko područje na kojem se nalaze zgrade nabrojene u vodiču...
– A oni kojima je određena zgrada posebno zanimljiva mogu naći popis literature u kojoj mogu saznati sve dodatne informacije. Za svaku građevinu donosimo i izvornu fotografiju, onako kako je izgledala u svom prvobitnom obliku, a ne nakon niza zahvata – objašnjava profesor Zlatko Karač.
Vodič također sadržava iscrpna kazala u kojima su zgrade poredane prema arhitekturi, vremenskoj i stilskoj pripadnosti, tipovima, gradskim četvrtima i ulicama, ali i arhitektonski adresar Zagreba s podacima o bitnim ustanovama, upravnim tijelima, školama, knjižnicama, nakladnicima...
Sam vodič podijeljen je na nekoliko cjelina – Gornji grad, Donji grad, Trnje, Novi Zagreb...
Među istaknutih 100 zgrada, od onih na Gornjem gradu, uz katedralu, našli su se Nadbiskupski dvor, crkva svete Marije na Dolcu, franjevački samostan, barokna palača Oršić Rauch, Felbingerova palača Magdalenić Drašković...
U Donjem gradu autori preporučuju zgradu Hrvatskog narodnog kazališta, Glavnog kolodvora, palaču Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pravoslavnu crkvu na Trgu Petra Preradovića, a od suvremenih građevina tu su staklena zgrada Elektre, Planinićev neboder u Bogovićevoj ulici, mali neboder u Masarykovoj...
U pripremi nova poslastica
A kontroverzni centar Cvjetni, pitamo u šali, nije svoje mjesto našao u antologijskom vodiču?
– Kad nešto zovete antologijskim, treba postojati određeni vremenski odmak. S centrom Cvjetni nije bilo arhitektonskih problema, već isključivo urbanističkih, proceduralnih i etičkih – odgovara Zlatko Karač.
Nije li time upitan i pridjev “antologijski” za zgradu Biskupske konferencije na Mihaljevcu, arhitekta Nenada Fabijanića, ujedno najmlađu građevinu uvrštenu u vodič?
– Biskupska konferencija već je prošla strogo vrednovanje struke. Prošle jeseni bila je nominirana za godišnju Nagradu Viktor Kovač za najbolje arhitektonsko djelo u Hrvatskoj, a sad je nominirana i za Nagradu Vladimir Nazor koju država dodjeljuje za najbolje arhitektonsko djelo u prošloj godini – objašnjava Karač.
Svjesni su autori da će njihov odabir antologijskih zgrada naići na pokoju kritiku, kako javnosti tako i stručnjaka. Otvoreno kažu da nisu uvrstili sve zgrade jednostavno zato što je u naslovu 100 zgrada, pa ih onda ne može biti više. Zato su u vodiču i navedeni objekti koji se mogu vidjeti u okruženju, jer isto tako imaju veliku arhitektonsku vrijednost.
– Apsolutno najteži dio posla bila je selekcija. Prvotni popis bio je jako dug, sadržavao je oko 1000 zgrada, a onda smo ga počeli smanjivati... i nekoliko puta mijenjali. Mnoge zgrade su izostale, išle su samo najznamenitije, ali ima ih još triput toliko koje su nesumnjivo antologijske, no nisu mogle ući u najuži izbor. U pravilu ključ pri selekciji je bio da su zgrade iz svih razdoblja ravnomjerno zastupljene – kažu autori.
Do kraja ove godine vodič bi trebao izaći i na engleskom jeziku, a autori najavljuju još jednu poslasticu koja bi također trebala biti objavljena potkraj ove ili početkom sljedeće godine.
Riječ je o antologijskom urbanističkom vodiču koji također potpisuju Zlatko Karač i Alen Žunić.
– Taj će vodič izdvojiti 100 velikih zagrebačkih prostora – trgove, parkove, sportske centre, groblja, važne ulice poput Novakove, Zvonimirove... – otkrio je profesor Zlatko Karač.
Detalje urbanističkog vodiča Zagreba zasad ne otkrivaju, no suradnja profesora i studenta neće na tome stati. U roku od tri godine spremaju još tematskih vodiča koji će stručno secirati zagrebačku arhitekturu.
Prvi ili treći po redu, kako se uzme, bit će vodič secesijske arhitekture Zagreba.
Slijedit će ga sakralna arhitektura Zagreba, a zadnji u nizu jest vodič arhitekture zagrebačkoga Gornjeg grada i Kaptola.
odlično ! sad će se javiti \"napredni\" srpski istoričari i reći da je sve to srbija sagradila