Naslovnica

Kruška tepka (batuga, gnjilača)

16. veljače 2005. u 14:22 5581 prikaza
vrt-tepka-txt.jpg
Foto: import

Sve današnje sorte krušaka razvile su se od divlje europske kruške Pyrus communis. Kruška je sistematizirana u red Rosales, porodicu Rosaceae i rod Pyrus unutar kojega ih je i više od 60 vrsta, uz velik broj podvrsta i kultivara (klonova). Kruška tepka jedna je od najpoznatijih i najcjenjenijih sorta kruške koja polako izumire.

Danas je još nalazimo kao stara stabla u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u ruralnim vinogradarskim dijelovima. Nekoliko je kultivara tepke koji dozrijevaju unutar 60 dana od sredine kolovoza do sredine listopada, što je obilježje podloge na koju je cijepljena plemka, a najčešće se kao podloga rabi divlja kruška.

Rastresite i okrugle je krošnje, izrazito visokih stabala. List je karakteristična oblika za krušku, a od ostalih se razlikuje po izrazitoj maslinastoj boji. Na licu je sjajno naličje lista prekriveno bijelim dlačicama pa daje srebrnast odsjaj. Prema Bebbeu (1923.) spada u skupinu moštenki (tu su i koruška tepka, vajlerska i zelena moštnica, velika romelterica, einsiedelski divljak, šampanjska pečenka...).

Postoji bijela i crna tepka, Crnoj okrugao i zelen plod kad je dozreo omekša i pocrni. Piće se pripravlja od crne tepke (mošt). U početku tamnije obojeno i jako trpko, stajanjem se istaloži i postane bistro i užitno. Plod bijele tepke izdužen je, a mošt je u početku bijel i naziva se mliječnicom, te ostaje svijetao.

Osim za mošt, tepka se nekad mnogo više rabila za proizvodnju vrlo cijenjene rakije tepkovače te se sušila u krušnoj peći, a od nje se tada kuhao kompot.

Tepka najbolje rodi u višim sjeverozapadnim krajevima, prema tlu nije izbirljiva, ali najviše joj godi vapneno. Nema podataka o kemijskome sastavu tepke. Prema Lučiću (1986.), kruška sadržava 12-19 % suhe tvari, 6-10 % reducirajućih šećera, 01,-2,5% saharoze, 0,1-0,6 % kiselina (kao limunska), 0,14.05% pektinskih tvari itd.

Nataša je ustanovila prosječan sadržaj šećećra 14 % (kao saharoza) i prosječnu ukupnu kiselost 5,3 g/l (kao jabučna kiselina). U dostupnoj literaturi nisu nađeni podaci ni o kemijskom sastavu i senzornim svojstvima rakije od kruške tepke, pa dvojimo je li time Nataši bilo lakše ili teže jer je, poput svog oca u proizvodnji, u znanstvenom istraživanju o tepki morala krčiti nove putove.

HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas