Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 105
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Povijesni roman Vere Mutafčieve o sultanu Džemu

Povijesni roman o nesuđenom sultanu koji nije htio umrijeti zbog starijeg brata

Knjiga Vere Mutafčieve "Slučaj Džem"
Arhiv VL
25.04.2016.
u 12:27
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Sandorf je objavio povijesni roman bugarske spisateljice Vere Mutafčieve "Slučaj Džem"

        Knjige bugarskih pisaca, na sreću, sve se češće mogu naći u hrvatskom prijevodu. Tako je i zagrebačka naklada Sandorf uz financijsku pomoć Europske komisije objavila intrigantni povijesni roman plodne i upućene bugarske autorice Vere Mutafčieve “Slučaj Džem”. Opsežni roman prevela je Ksenija Banović, a uredio ga je Ivan Vidak, a na kraju romana objavljen je i sažeti rječnik stranih i manje poznatih riječi, uglavnom vezan za izraze iz Osmanskog Carstva i islamske vjere. Ne čudi da se izdavač zahvalio Nenadu Moačaninu i Ekremu Čauševiću na svesrdnoj pomoći pri uređivanju prijevoda knjige, jer je svojevrsna literarna biografija turskog zlosretnog sultana Džema iz 15. stoljeća štivo koje obiluje specifičnim i stručnim nazivljem.

Autorica je priču o najmlađem sinu turskog sultana Mehmeda II. Osvajača, koji je nakon očeve smrti po zakonu trebao biti usmrćen kako bi stariji brat Bajazit bez potresa i pobuna stupio na vlast u probuđenoj i razgoropađenoj osmanskoj državi, odlučila ispričati uz pomoć njegovih suvremenika. Tako se roman čita kao ispovijed brojnih ljudi koji su, neki i bez svoje volje, odlučivali o nesretnom osmanskom princu, ali i onih koji su mu bili prijatelji i štovatelji, među kojima posebno mjesto zaslužuje pjesnik, eterični Džemov suputnik i prijatelj, pjesnik Saadi koji je jedno kraće vrijeme bio zadužen za prinčeve financije. Mnogi svjedoče o prinčevu životu, njegovoj iskrenoj i romantičarskoj pobuni protiv rođenog (polu)brata, njegovu kršćanskom podrijetlu (majka mu je, piše Mutafčieva, bila Srpkinja), porazu na bratoubilačkom bojnom polju, sudbonosnom i kratkovidnom bijegu na otok Rodos gdje se Džem predao u ruke prijetvornih vitezova ivanovaca, ali i bijednom životarenju po francuskim turobnim dvorcima…

U jednom trenutku europske povijesti mitski Džem je bio najveći ulog za europski rat ili mir. Razjedinjeni europski kršćanski vladari koristili su ga za ucjenjivanje lukavog ali i nesigurnog sultana Bajazita koji se bojao da će neka velika križarska vojska na čelu baš s odmetnutim Džemom krenuti u rušenje Osmanskog Carstva. U tih trinaestak godina, koliko je trajalo Džemovo izgnanstvo po europskim provincijskim zdanjima, izuzimajući završni dio epopeje smješten u raskošnu vatikansku palaču, mnogi su se htjeli domoći vlasti nad sinom i bratom dvojice moćnih osmanskih sultana i nisu žalili ni novca ni prijetvornosti da bi se domogli svog plijena. U cijelom se tom kaosu idealistički osmanski princ Džem potpuno izgubio, pa i ne čudi da mu autorica nije dala pravo na vlastito svjedočanstvo o svom burnom životu. O Džemu tako govore svi osim Džema samog, on je u ovom romanu sveden na lutka kojem netko drugi teatralno pokreće udove.

Posebno su zanimljiva i poučna svjedočanstva velikog meštra Reda svetog Ivana jeruzalemskog Pierrea d’Aubussona, koji je svojim merkantilističkim, ali i samoobrambenim odlukama i te kako usmjerio Džemovu sudbinu. Treba reći da se autorica trudila biti objektivna, nije u startu osuđivala ničiji pragmatički stav prema princu kojem se nije umiralo u trenutku kada je bio na vrhuncu životne snage, i to samo zbog toga jer mu je brat postao moćni vladar države koja nema milosti prema bratskom vladarskom suživotu. Znanstvenom ravnodušnošću Mutafčieva je objašnjavala politički trenutak u Europi s kraja 15. stoljeća kada su se na povijesnoj pozornici kretale osobnosti kao što su to Matija Korvin, Karlo Savojski, pape Inocent i Aleksandar VI., poznatiji kao Rodrigo Borgia, Karlo VIII-, Ferdinand i kraljica Izabela…

Svi su ti likovi u romanu prikazani iznimno plastično, a zahvaljujući većem broju pripovjedača, roman se ne čita kao suhoparna povijesna kronika, nego kao kriminalistička priča obavijena povijesnom i vjerskom mistikom o jednom davnom, savršeno obavljenom geostrateškom ubojstvu koje je aktualno i do današnjih dana, samo što su danas uloge izmijenjene pa Erdoganova Turska ucjenjuje razjedinjenu Europu izbjeglicama iz islamskoga svijeta. Ali europski strah od islamske Turske isti je kao i u Džemovo vrijeme.     

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar abakus
abakus
13:11 25.04.2016.

Zanimljiva knjiga, ne samo zbog teme koja je i danas aktualna, već i zbog specifičnog pristupa autorice glavnom liku. Hvala na obavijesti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata