Kad Tadić govori o tuzi, opetuje: Oluja je zločin!

kolovoz 1991. pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. [1] pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Srp. vojska. Kod Kostajnice. pokolj u Četekovcu, Balincima i Čojlugu. 3. rujna 1991. 24 Hrvata. Srp. vojska. Kod Slatine. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 hrv. vojaka. 20 masakriranih gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 osoba. 17 masakriranih pripadnika ZNG. autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA)

listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić. pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe. Kod Gline. pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik.

studeni 1991. pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar.

prosinac 1991. pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, kod Gline. pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu 1992. Masovni zločin Nadnevak/razdoblje Žrtve Počinitelj Osuđeni Opis siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. pokolj u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) Četnici.

1993. Masovni zločin Nadnevak/razdoblje Žrtve Počinitelj Osuđeni Opis veljača 1993. pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih. Od mine, prigodom počasti

JOŠ O SRPSKIM POKOLJIMA ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Dalju od 1. kolovoza do prosinca 1991. Više od 120 ljudi. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. Ubijeno 20 Hrvata. Hrvata. Počinitelj: Srbi ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Četekovcu, Balincima i Čojlugu. 3. rujna 1991. Ubijeno 24 Hrvata. Počinitelj: Srbi .++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. Ubijene 42 , od toga 16 DJECE. Počinitelj: Srbi ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. Ubijeno 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Počinitelj: Srbi ********************************************** pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. Ubijen 21 hrvatski civil (4 djece) Počinitelj: Srbi

Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima sela Baćina i Cerovljana. Počinile su ga snage JNA (mahom sastavljene od Srba) i srpske milicije, dana 21. listopada 1991., u doba najžešćih borbi rata u Hrvatskoj. Zločin su pobunjeni Srbi izvršili na lokaciji nedaleko od sela Baćina, kod Hrvatske Dubice, u središnjoj Hrvatskoj. Za vrijeme velikosrpske agresije, to područje je bilo predmetom izravnih teritorijalnih pretenzija pobunjenih Srba i velikosrpskih krugova u Srbiji i BiH. Većina civila je napustila područje za vrijeme srpskih napada koji su počeli u rujnu 1991. Napadačima je zapovjedao osuđeni srpski ratni zločinac Milan Martić, a napadačke postrojbe su činile JNA, Teritorijalna obrana i t.zv. \"Milicija RSK\".

Oko 7. listopada, srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice. Oko 120 seljana Hrvata, mahom starije dobi je ostalo živjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Baćinu. U jutro 20. listopada 1991., srpske postrojbe su odvele 53 seljana iz Dubice i držala ih u vatrogasnom domu. Za vrijeme dana i iduće noći, desetero njih je bilo pušteno zbog toga što su bili Srbi ili u svezi sa Srbima. Idućeg dana, 21. listopada 1991., paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baćina. Najmanje 13 drugih ne-Srba civila se još dovelo na isto mjesto iz Cerovljana. Svih 56 je smaknuto na mjestu. U isto vrijeme, pobunjeni Srbi su dovukli još 30 civila iz Baćina i 3+24 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji. Događaje su opisali svjedoci na suđenju Slobodanu Miloševiću i ostalima na Haaškom sudu.

Pokolj u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u Škabrnji je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA 18. studenog 1991. Za posljedicu je imao ubijena 84 Hrvata, 26 branitelja i 58 civila, odnosno, svako domaćinstvo u Škabrnji je nakon tog napada bilo \"zavijeno u crno\". Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. Pokolj u Jasenicama je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Počinjen je nakon što su velikosrpske snage zauzele ovo podvelebitsko selo (selo su zauzele u razdoblju između 11. i 12. prosinca 1991.). U tom nedjelu je ubijeno pet starijih osoba u dobi od 70 do 75 godina 30. prosinca 1991.

pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. Srbi su ubili 10 civila Hrvata. ++++++++++++++++++++++++++++++++++ U župi Promina četnici su tijekom Domovinskoga rata ubili 44 civila Hravta. ++++++++++++++++++++++++++++++++++ Srbi su u Vukovaru napravili genocid nad Hrvatima ++++++++++++++++++++++++++++++++++ Srbi su u Osijeku ubiliubili više od 1200 civila Hrvata.

Za Ćelije se čulo najviše u vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Budući da je ovo selo bilo na važnom strateškom opskrbnom pravcu od Osijeka do Vukovara, gradova oko kojih se sve snažnije stezao obruč snaga JNA i pobunjenih Srba, i zbog činjenice što su bile mjesto odano hrvatskim vlastima, i Ćelije su bile izložene žestokim neprijateljskim pritiscima, a od svibnja 1991. su velikosrpske snage i njih okružile. 4. srpnja 1991. je JNA napala Ćelije, zajedno sa pobunjenim Srbima iz susjednih sela Bobote i Silaša, a uvodnica je bila napad na hrv. snage koje su dostavljale hranu i sanitetski materijal u Ćelije. 9. srpnja četnici su zauzeli Ćelije i potpuno ih spaljuju. Poslije su Ćelije postale poznate po masovnim grobnicama. Već 21. rujna su pripadnici t.zv. Teritorijalne obrane SAO SBZS, koju je predvodio srpski ratni zločinac Željko Ražnatović, bacili u masovnu grobnicu u Ćelijama tijela 11 zatočenika iz zatvora u Dalju. 11. studenog su isti počinitelji ubili pet zarobljenih civila iz Klise, koje su bili odveli u centar za obuku u Erdutu na ispitivanje. Tijela su im bacili u masovnu grobnicu u Ćelijama.

Za četničko kopile tnr: SRPSKE ŽRTVE U VOĆINU 04.04.2011. u 16:37h KPJ.p2p.SDP je napisao/la: Paulin dvor ???? - Voćin - 45 starih mještana masakrirano - Crkva gospe Voćinske - kamen na kamenu nije ostao -------------------------------------------------------------------------------------------------------- Žrtve četničkog masakra u Voćinunu , lager Sekulinci, Hum, Bokane Pobijeni Hrvati civili od 14.08. 1991. Do 13. 12. 1911. 1 .Ilić Branko rođen 1956. -14.08.1991. Lager Sekulinci nestao 2. Galović Željko rođen 1949. - 26.08. 1991. Lisičine zaklan 3. Banovac Franjo, rođen 1938. -28.09. 1991. Lager Gudnoga ubijen 4. Vučeta Mirko rođen 1959. -5. 10. 1991. Lager Sekulinci nestao 5. Volf Antun rođen 1956. -15. 10. 1991. Lager Sekulinci nestao 6. Dorić Drago rođen 1959. -22.10. 1991. Industrija “Gaj”, Voćin nestao 7. Bon Ivica rođen 1954. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj” Voćin ubijen 8. Ivanković Drago rođen 1960. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj”Voćin ubijen 9. Salač Goran rođen 1972. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj”Voćin ubijen 10. Supan Vlado rođen 1939. -3. 12. 1991. Industrija “Gaj”Voćin ubijen

11. Šimić Ivan rođen 1932. -6. 12. 1991. Prevenda Voćin zaklan 12. Šimić Marija rođena 1934. -6.12. 1991. Prevenda Voćin zaklana 13. Ament Veronika rođena 1914. -6.12. 1991. Prevenda Voćin zaklana 14. Đuzel Marijan rođen 1931. -13.12. 1991. Hum ubijen 15. Ridl Roman rođen 1932. -13.12.1991.Hum ubijen motornom pilom pa spaljen 16. Banovac Ivan rođen 1934. -13.12.1991. Hum ubijen motorkom pa spaljen 17. Vuković Marko rođen 1934. .13.12.1991. Hum zaklan pa spaljen 18. Martinović Tomo rođen 1934. -13.12.1991. Bokane odsječena glava 19. Martinović Katica rođena 1936. -13.12.1991. Bokane odsječena glava 20. Jorgić Mile rođen (nema podataka) 13.12.1991. Kometnik ubijen

21. Ojkić Teodor rođen (n.p.) 13.12.1991. Voćin ubijen 22. Majić Stipan rođen 1909. -13.12.1991. Voćin Pašina ulica ubijen 23. Majić Ana rođena 1918. - 13.12. Voćin Pašina ul. ubijena 24. Šimić Jaga rođena 1929. -13.12.1991. Voćin Pašina ul. ubijena 25. Peršić Franika rođena 1928. -13.12.1991 Voćin Pašina ul. ubijena 26. Matanči Marija rođena 1939. -13.12.1991. Voćin Pašina ul. ubijena 27. Medić Branko rođen 1959. -13.12. Voćin Pašina ul. ubijen 28. Matanči Stjepan rođen 1932. -13.12.1991. Voćin Pašina spaljen 29. Jurmanović Stjepan rođen 1933. -13.12.1991. Voćin Pašina zaklan 30. Štimac Stjepan rođen 1959. -13.12.1991. Voćin Pašina zaklan

31. Štimac Mirjana rođena 1959. -13.12.1991. Voćin Pašina zaklana 32. Štimac Jakob rođen 1911. -13.12.1991. Voćin Pašina ubijen 33. Štimac Angela rođena 1915. -13.12.1991 Voćin Pašina ubijena 34. Buljevac Antun rođen 1907. -13.12.1991. Voćina Pašina ubijen 35. Peršić Alojz rođen 1922. -13.12.1991. Vočin Karanova ul. ubijen 36. Tomolo Rozalija rođena 1921. -13.12.1991. Voćin Karanova ubijena 37. Volf Dragutin rođen 1922. -13.12.1991. Voćin Karanova ubijen 38. Matanči Franjo rođen 1926. -13.12.1991. Voćin Prevenda ubijen 39. Matanči Marija rođena 1927. -13.12.1991. Voćin Prevenda ubijena 40. Šimić Julka rođena 1932. -13.12.1991. Voćin Prevenda ubijena

41. Ivanković Mara rođena 1900. -13.12.1991. Voćin Prevenda zaklana 42. Dorić Paulina rođena 1911. -13.12.1991. Voćin Prevenda Spaljena 43. Medved Mirko rođen 1929. –13.12.1991.Voćin Prevenda ubijen 44. Pajtl Josip rođen 1965. -13.12.1991. Voćin Trg Gospe ubijen 45. Laich Željko rođen 1958. -13.12.1991. Voćni Trg Gospe spaljen 46. Nenadović Stojan rođen 1914. 13.12. 1991. Bokane ubijen I ovo je sustavni zločin, zločin ujedinjenog velikosrpko-četničkog i jugo-komunističkog sustava, koji je vodio jugo-komunist Milošević a asistirali mu srbo-četnici poput Šešelja. Titov i Dražin učenik u zajedničkom \"sadejstvu\". Nu, ovaj zločin kao i ostali zločini sustava ne zabrinjavaju Josipovića, njega zabrinjavaju incidenti koji su pojedini Hrvati počinili zato jer su iskočili iz sustava koji za razliku od komunističko-četničkog Miloševićevog sustava takve stvari nije tolerirao. Uglavnom Hrvatska vojska nije izvršila nijedan ratni zločin u čitavom ratu. A Josipovićevi s \"lijepim kapama\" su klali od Vukovara, preko Škabrnje pa sve do Dubrovnika, sustavno, planski i organizirano!

1. Duga Resa (Mrežnica „Bosiljčev mlin“) – Likvidirano oko 20 osoba u mlinu Bosiljevac i bačene u Mrežnicu; 2. Duga Resa (Lučica) – likvidirano 16 hrvatskih vojnika; 3. Duga Resa (šuma Kurvenda) – nepoznat broj zarobljenika dovežen iz logora Dubovecec dovezeni su i ubijeni; 4. Duga Resa (Goskovo) – likvidirano 13 osoba čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i pokopani na gradskom groblju Sveti Petar; 5. Duga Resa – Petrakovo Brdo (šuma Kljuka predio Vidanka – Curak) – svibanj 1945 –likvidirano 19 zarobljenika iz obližnjeg logora i zakopani u jami zvanoj Vidanka Curak. Posmrtni su ostaci ekshumirani 1998 i pokopani u groblju Sveti Petar; 6. Duga Resa – Gornje Mrzlo Polje (šuma Kozjača) – svibanj i lipanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Pretpostavlja se da postoje četiri, a možda i više lokaliteta gdje su pokapani likvidirani hrvatski vojnici i civili;

7. Karlovac (predio Kukače) – Likvidirano; 8 Hrvata; 8. Karlovac (željeznička postaja Dubrava) – (poraće) – Nepoznat broj žrtava. U željezničkim vagonima dovažani su zarobljenici iz logora Dubovec i na ovom mjestu likvidirani; 9. Karlovac (Jamdol: šuma Kozjača) – svibanjnj i lipanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Šuma Kozjača prostire se na velikoj površini od Karlovca do Duge Rese s desne strane ceste i pruge za Rijeku, a predpostavlja se da je puna jama i predstavlja najveće stratište hrvatskih vojnika i naroda ovoga kraja. Hrvatske građane, zatvorenike iz Karlovca, Duge Rese i drugih mjesta, određene za streljanje partizani su vodili u šumu Kozjaču gdje su se nalazili streljački rovovi; 10. Karlovac (Jamadol: na početku šume Kozjača) – 25. veljače 1946 – likvidirano 15 osoba. Žrtve su pokopane u Jamadolu, iza novog vojnog, poligona, kod ruševina starog francuskog vojnog skladišta.

11. Karlovac (Luščić – staro vojno groblje Dubovac) – 1943 – U ovom su grobištu pokopani domobrani pobijeni (poklani) u Rečici kraj Karlovca. Lokalitet je uništen izgradnjom novih grobnica; 12. Karlovac (Luščić – Trpčićeva šuma) 1945/46/47 – broj žrtava nepoznat.. Šuma se nalazi na raskrižju puta za groblje Dubovac i Jamadol. Iznad ceste, nekoliko metara u šumi, na potezu od 80 m nalazi se niz jama gdje su pokopani hrvatski i njemački vojnici te civili; 13. Karlovac – Brezova Glava (kod mjesta) – 6. studeni 1943 – Ustaše (muslimani), vezani su bodljikavom žicom, strijeljani i bačeni su u prirodnu jamu, bezdan; 14. Karlovac (šuma zvana Loskunja) – travanj 1945 – između 250 i 300 hrvatskih vojnika vezano žicom, strijeljani su i zakopani u ovoj šumi; 15. Karlovac – Vukmanečki Cerovac („Babina Gora“) – Likvidirano oko 800 djece čiji su očevi bili časnici hrvatske vojske. Jedan dio djece je ubijen u Sjeničku Lasinjskom, a drugi na ovoj lokaciji;

Večernji List 12-4-2011 Protiv umirovljenog generala JNA Aleksandra Vasiljevića (72) i potpukovnika Miroslava Živanovića (61) Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku jučer je podignulo optužnicu zbog osnivanja logora u kojima su tijekom rata brojne žene silovane, a civili i ratni zarobljenici fizički i psihički zlostavljani. Mučenje civila Logori su bili na napuštenom poljoprivrednom imanju u okolici Begejaca, na napuštenoj farmi u Stajićevu, u Sremskoj Mitrovici (u dijelu tamošnjeg kazneno-popravnog doma) te u zatvorima u Nišu i Staroj Gradiški. U njih su dovođeni civili, među kojima je bilo djece, žena i maloljetnika, iz Osijeka, Vukovara, Karlovca, Slunja, Stare Gradiške, kao i drugih mjesta u Hrvatskoj. Optužnica tereti i Vasiljevića i Živanovića da nisu poduzeli baš ništa kako bi olakšali život zatočenima, iako su znali da ih čuvari logora tuku drvenim i željeznim palicama, izvode na lažna strijeljanja, ispituju...