Jedan od glavnih zahtjeva Mosta Domoljubnoj i koaliciji Hrvatska raste za davanje podrške za sastavljanje vlade bit će proglašenje isključivog gospodarskog pojasa (IGP) na Jadranu. U Mostu smatraju da je Hrvatska odavno trebala proglasiti taj pojas i da na njega ima pravo te da zbog toga što to nije učinjeno trpi goleme financijske, ali i druge štete.
Glatko će ga prihvatiti
Taj zahtjev mostovaca mogle bi pak glatko prihvatiti obje koalicije s kojima pregovaraju. Naime, iako je Hrvatska pri proglašenju zaštićenog ekološko-ribarskog pojasa (ZERP) 2003. godine imala velikih problema sa susjedima, prvenstveno Italijom i Slovenijom te Europskom unijom, pa je zbog pregovora o pristupanju Uniji morala izuzeti njene članice od primjene ZERP-a, okolnosti su se u međuvremenu promijenile. Ne samo da je Hrvatska postala članica EU nego se promijenio i stav Unije prema proglašenjima isključivog gospodarskog pojasa (IGP).
ZERP koji je proglasila Hrvatska ima sve bitne elemente gospodarskog pojasa, ali se ne odnosi na morsko dno i podzemlje, nego samo vodu odnosno more. Pri tome, njegovo je proglašenje besmisleno ako se ne odnosi na zemlje članice EU, prvenstveno Italiju, čiji ribari imaju znatno moćniju flotu od hrvatskih kolega pa i dalje mogu nekontrolirano izlovljavati ribu u našem ZERP-u. Mostovci stoga zahtijevaju da se hrvatska suverena prava iskorištavanja prošire i na morsko dno i podzemlje te da se IGP odnosi i na članice EU. Glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja kaže da je Italija još 2006. proglasila ekološku komponentu IGP-a na svojoj polovici Jadrana, a da je Hrvatska propustila i to učiniti. Dodaje da neki oblik zaštićene zone imaju “morske” članice EU izvan Mediterana te da su od mediteranskih članica IGP proglasile Bugarska, Rumunjska, Španjolska i Malta. Iako je EU Hrvatskoj prigovarala zbog proglašenja ZERP-a, Europska komisija 2013. pozvala je mediteranske članice Unije da proglase IGP-ove! Studija koju je naručio EK pokazala je da u Sredozemlju postoje veliki neiskorišteni resursi koji bi se mogli iskoristiti uspostavom IGP-ova. Za Hrvatsku je ta studija utvrdila da bi s IGP-om vrijednost njena ulova porasla sa 103 na 134 milijuna eura godišnje.
Definirati lovne kvote
Dr. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma, koji se još kao saborski zastupnik 2001. zalagao za proglašenje IGP-a, kaže da Hrvatska odmah treba proglasiti ekološku komponentu tog pojasa kao i Italija, a da za ribarstvo treba definirati lovne kvote i zaštićene vrste te višak kvota ponuditi ostalim članicama EU
>> Most objasnio zašto inzistira na proglašenju gospodarskog pojasa!
Treba proglasiti gospodarski pojas. Kada se Europa za koju godinu okrene svojim zalihama biti će mo zahvalni svima onima koji su naše sačuvali.