Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman prvu je prisegu polagao 1992. godine nakon što je u prvom krugu uvjerljivo pobijedio svoje protukandidate. Bio je u naponu političke snage, a i fizički je izgledao odlično za 70-godišnjaka. Prisega se, kao i danas, polagala na Markovu trgu, ali usred ljeta, u kolovozu, tako da predsjednik Tuđman nije imao problema s hladnoćom. Nije morao nositi dugi kaput pa je onda po strogom protokolu mogao staviti lentu.
Nacionalna baština
Tuđman je položio prisegu pred tadašnjim predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Predsjednik suda je čitao prisegu, a predsjednik države je za njim ponavljao tekst. Sve je teklo uobičajeno dok Tuđman negdje u sredini ceremonije nije samoinicijativno intervenirao u sadržaj. Umjesto da ponovi za Crnićem da će kao državni poglavar obavljati dužnost na “koristi svih hrvatskih državljana”, Tuđman je rekao “na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana”. Na kraju prisege Tuđman je još jednom intervenirao jer je dodao rečenicu: “Tako mi Bog pomogao.” Neobična predsjednikova intervencija izazvala je dosta komentara i kritika u oporbenim medijima, dok su Tuđmanu skloni mediji uglavnom ignorirali ovu neuobičajenu pojavu. U razgovoru s bliskim Tuđmanovim suradnicima i prijateljima pokušali smo otkriti zašto je želio promijeniti tekst prisege, kada je donio odluku te zašto je baš intervenirao na onakav način. To više što je Tuđman preko HDZ-a imao većinu u Saboru i mogao je preko parlamentarne većine stilizirati prisegu prema svom ukusu. Sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman tvrdi da nikada nije razgovarao s ocem o tom detalju te da samo može pretpostavljati zašto je to napravio. On smatra da je Franjo Tuđman imao uzor u zemljama koje imaju takve formulacije te da je želio istaknuti nacionalni i politički identitet. Pozdravlja to što novoizabrana predsjednica ima uzor u Tuđmanu. Prvi bi predsjednik trebao postati nacionalna baština. Ako smo za samostalnu i suverenu Hrvatsku, onda prvi hrvatski predsjednik treba biti naslijeđe svih političkih opcija, zaključuje Tuđman. Ivić Pašalić bio je jedan od najbližih Tuđmanovih suradnika tijekom devedesetih, ali ni on ne zna kada je odlučio unijeti promjene. Pretpostavlja da je Tuđman improvizirao na samom mjestu. Sličnu teoriju ima i Slaven Letica, svojedobno savjetnik Franje Tuđmana. On pretpostavlja da je Tuđman, pripremajući se za prisegu, dometnuo ono što je smatrao da treba popraviti. Dodaje da bi bilo dobro da je sve to bilo usklađeno s tekstom koji je čitao Jadranko Crnić. Letica ističe da je logično da se novoizabrana predsjednica “vraća Tuđmanu.
Uništavanje prošlosti
To je nešto što je logično i što je potpuno u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima. Uništavanje korisne prošlosti koju su radili Mesić i Josipović jest i dovelo do njegova poraza na izborima. Ne samo izbacivanje lente nego i napuštanje ideje Oltara domovine i predsjedničke počasne garde. Sve je to bilo štetno i nekorisno, zaključuje Letica.
Dugogodišnji Tuđmanov prijatelj i suradnik književnik Ivan Aralica ističe da je u prisezi predsjednik želio na prvo mjesto staviti hrvatski narod, a onda ostale građane.
– Tako mi Bog pomogao rekao je jer je bio uvjeren da bez Katoličke crkve i kršćanstva nema hrvatskog naroda. Za obje komponente uzor mu je bio SAD i prisega američkog predsjednika, naglašava Aralica te dodaje da ne zna zašto Tuđman u Saboru, gdje je imao uvjerljivu većinu, nije promijenio tekst prisege. Tuđmanove intervencije u tekst prisege postale su njezin sastavni dio na inauguraciji 1997. godine. Takav su tekst izgovarali Mesić i Josipović, a i danas će isti tekst izgovoriti Kolinda Grabar-Kitarović.
>> Održana generalna proba za inauguraciju Kolinde Grabar Kitarović
‘Tuđman u prisezi na prvo mjesto stavio hrvatski narod". - A koga je trebao, Klingonce?