Počela je realizacija "akcijskog plana" pape Franje prema pravoslavlju! Vidi se to u odnosima Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve koji su se pokrenuli s mrtve točke. I to vrlo konkretno i otvoreno. Dogodilo se to u Zadru u utorak na susretu predsjednika HBK mons. Želimira Puljića i patrijarha SPC-a Irineja, a sigurno na želju i poticaj pape Franje te vatikanske diplomacije, koji su Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj očito namijenili ulogu mosta prema pravoslavlju u ovome trenutku.
Nova strategija istoka
Velika je to i odgovorna zadaća za Crkvu u Hrvatskoj. Ali i teret jer je poznato da je za ispunjenje papine želje u ovome trenutku svojevrsna kolateralna žrtva proglašenje svetim kardinala Stepinca jer je papa osobno odgovorio na notu Svetog sinoda SPC-a osnivanjem mješovite komisije HBK i Sinoda, koja se tek ima formirati, što u nas nije prošlo bez gorčine.
Odnosi Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve posljednjih su godina, praktički, bili posve zamrli. Mješovita komisija biskupa i episkopa godinama se nije sastajala, a odnosi su se odvijali na dvije relacije. Jedna je bila kurtoazna i protokolarna na najvišoj razini, gdje se mogla iščitati samo poza, a druga na osobnoj razini, gdje je naglasak bio na izgradnji osobnih i privatnih relacija, u čemu je, primjerice, prednjačio uvijek, s katoličke strane, biskup požeški Antun Škvorčević. No, Vatikan traži više.
Na ruku intenziviranju dobrih odnosa u Hrvatskoj idu i imenovanja novih episkopa, tj. zagrebačko-ljubljanskog mitropolita Porfirija i slavonskog episkopa Jovana, koji su pastiri posve novoga formata, ne samo u okvirima SPC-a, nego i šire. Šaljući upravo episkope otvorena uma i duha u Zagreb, SPC očito gradi novu strategiju prema Zapadu i Europi, što Vatikan jako dobro prepoznaje i pokreće hrvatske biskupe u novu akciju.
"Susret u Zadru nadilazi dimenzije lokalnih granica i prostora", prenijela je IKA riječi mons.Puljića patrijarhu Irineju. "Imajući pred očima 20. st. i brojne napetosti od kojih su trpjeli Hrvati i Srbi, kako zbog ratova svjetskih razmjera tako i zbog lokalnih sukoba i razmirica, poželio bih da ovaj susret bude doprinos miru i stabilnosti u Hrvatskoj i Srbiji. Uvjeren sam da voditelji naših vjerničkih zajednica, episkopi i biskupi, župnici i parosi, kao i zauzeti vjernici laici, mogu na tom planu puno pridonijeti. Premda su ožiljci nedavnih ratnih stradanja još svježi pa teren nije najpogodniji za ekumenska druženja i poruke, smatram da se mi, kršćani, ne smijemo umarati širiti ljubav, snošljivost i praštanje", poručio je mons. Puljić, posebno naglasivši kako katolike i pravoslavne vežu "iste knjige i tradicija, kerigma i liturgija te učiteljstvo zajedničkih prvih sedam sabora".
Upravo to isto odmah je ponovio patrijarh Irinej rekavši kako su ga Zadar i sv. Stošija podsjetili na "zajedničko vrijeme kršćanske Crkve". "To vrijeme nije bilo kratko i nije bilo toliko daleko od našeg vremena. Bilo je to vrijeme kojem se Gospod radovao. Vjerujem, ako mi budemo radili, da se to vrijeme vrati, obradovat ćemo zajedničkog Gospoda. Imamo mnogo zajedničkog i pored mnogo razlika", rekao je patrijarh Irinej koristeći jasno terminologiju zajedništva i onoga što spaja dvije Crkve, a što se dosad, barem s tako visoke razine, nije moglo čuti. Susret katoličkih i pravoslavnih lidera k tome se dogodio u vrijeme novih hrvatsko-srpskih napetosti oko ćirilice u Vukovaru i ismijavanja s hrvatskom himnom pa time dodatno dobiva na težini. Odnosno, izdiže se iznad uobičajenih ispolitiziranih relacija na kojima se uglavnom kreću hrvatsko-srpski odnosi. Ako su doista zagledani u zajedničkog Krista, što zapravo želi papa Franjo, crkveni Zagreb i Beograd možda mogu učiniti čuda kako za globalne odnose katoličanstva i pravoslavlja tako i za mirnu klimu suživota katolika i pravoslavaca na našim prostorima.
>>Kardinal Bozanić pozvao na jedinstvo oko općih pitanja: Dosta nam je podjela!
>>Katolici, pravoslavci i muslimani štuju Gospu, Marija je jedina žena imenom spomenuta u Kur'anu
Izbor KGK je pobrkao račune velikosrbskom projektu pa su sada krenuli na juriš dok su četnici u vladi U RH. Zadnji trzaji pete kolone i srbijanskih pomagača.