Suvislo i razumno zvučali su argumenti i prijedlozi hotelijera – koji
su se okupili potkraj proteklog tjedna na svom redovitom godišnjem
kongresu u Zagrebu – za bolje, konkurentnije poslovno okruženje. Kriza
će samo, istaknula je Gordana Tomičić, predsjednica uprave umaškog
Istraturista, dodatno naglasiti probleme u kojima se turističke tvrtke
već ionako nalaze. Ona će, kaže, samo apostrofirati koliko su
nekonkurentni uvjeti u kojim hrvatski turizam posluje.
Sve je to branša već bila iznijansirala. Dosta su precizno hotelijeri
izmjerili kolika su im fiskalna i parafiskalna opterećenja, što bi
monetarna politika trebala imati na umu s obzirom na to da je Hrvatska
turistička zemlja, gdje su prepreke na putu uspješnijem i efikasnijem
turizmu.
Kongres jest bio prilika da se ponovno izgovore prigovori na prejaku
kunu, koja turističkim kompanijama jede i 20 posto prihoda, upozori na
prešućena poskupljenja, koja proizlaze samo iz odnosa tečaj – inflacija
i koja su od 2000. naovamo i više od deset posto, spomenu nameti koji
gutaju 27 posto prihoda ili, među ostalim, istaknu zahtjevi za
smanjenje stope PDV-a na šest posto.
Nevolja je bila jedino u tome što su se manje-više obraćali sami sebi.
Najviše što su hotelijeri, suočeni s neizvjesnijom godinom dosad u
samostalnoj Hrvatskoj, mogli dobiti bilo je obećanje pomoćnika ministra
turizma Želimira Kramarića. Kazao je da će Ministarstvo turizma i dalje
biti vjeran odvjetnik svim razumnim turističkim zahtjevima.
U to se branša, pak, već osvjedočila. Puno bi zanimljivije bilo čuti
što o njihovoj muci misle oni koji im većim dijelom kroje sudbinu: HNB
i Ministarstvo financija. Njihovih, pak, ljudi na kongresu predstavnika
industrije, koja je kralježnica djelatnosti čiji je utjecaj na državne
financije i te kako dragocjen, jednostavno – nije bilo. Pa čak ni iz
radoznalosti ili, recimo, pristojnosti.
RIJEČ-DVIJE