Guverner HNB-a Željko Rohatinski najavljuje da će prosinac proći bez
nervoze na novčarskom tržištu te da će prekonoćna kamatna
stopa, koja je proteklih tjedana išla i iznad 18 posto,
bitno pasti.
– U srijedu ćemo vratiti repo aukciju na kojoj bismo mogli
prihvatiti ponude banaka i sa znatno nižim kamatnim stopama nego
što su bile do sada – kaže Rohatinski. Umirujuća
poruka guvernera dolazi nakon burnog tjedna u kojemu je vrhunac bio
prošle srijede – kada je središnja
banka odbila izaći ususret poslovnim bankama i dati im
pozamašnu pozajmicu od šest milijardi kuna,
što je zadržalo kamatne stope na međubankarskom
tržištu na visokim razinama. Tolike kamate na međubankarskom
tržištu stvaraju pritisak i na rast aktivnih kamatnih stopa.
Rohatinski ni za lipu ne da tečaj
Zagrebačka
burza padom nadmašila sve burze u regiji
Počela
šoping groznica
Rješenje za
prvi kvartal
Iako se guvernerov potez u medijima i stručnim krugovima tumačio kao
način da se sačuva tečaj i obuzdaju devizne špekulacije,
Rohatinski kaže da prošlotjedna zbivanja na deviznom
tržištu i sam tečaj nisu bili glavni uzrok otkazivanja repo
poslova. U pozadini zapravo stoji pokušaj poslovnih banaka
da se izmaknu iz financiranja države i neizravno ga prebace na HNB.
Poznato je da je HNB smanjio stopu obvezne pričuve, na osnovi čega će
banke 10. prosinca dobiti 8,4 milijarde kuna.
– Ničim nismo uvjetovali na koji način će ta sredstva banke
pustiti u promet, ali bilo je logično da to učine kreditirajući državu
jer bi na taj način država bila kanal transmisije preko kojeg bi se 8,4
milijarde kuna pojavile u ekonomiji – ističe guverner.
Banke su nedavno propustile sudjelovati u financiranju države putem
upisa trezorskih zapisa, već je cijela transakcija teška 2,6
milijardi kuna odrađena s mirovinskim fondovima. Iako to izričito ne
kaže, stječe se dojam da je guverner povukao prošlotjednu
repo aukciju kako bi pokazao poslovnim bankama da se ne mogu tek tako
izmaknuti iz obveze financiranja države. Središnja banka
smatra da poslovne banke imaju dovoljno likvidnosti da financiraju
proračunske potrebe, a da istodobno ne istisnu ostale sektore s
tržišta kredita. Ovaj mjesec Ministarstvo financija trebalo
bi izdati novu emisiju državnih obveznica od približno pet milijardi
kuna, za što će, po svemu sudeći, glavninu novca osigurati
banke.
– Time je priča za 2008. zatvorena – kaže guverner
koji otkriva da ima rješenje i za zatvaranje financijskih
obveza države u prvom kvartalu 2009. Ministarstvo financija zadužuje se
u studenom i prosincu kako bi refinanciralo domaće obveznice koje stižu
na naplatu te financiralo vraćanje duga umirovljenicima. Prvi kvartal
iduće godine razlikuje se tek po tome što na naplatu stiže
750 milijuna eura inozemnih obveznica, zbog čega je HNB spreman
smanjiti stopu minimalnih deviznih potraživanja 28,5 posto, čime će
osloboditi dio devizne likvidnosti koji će omogućiti državi da vrati
svoje obveze.
Inače, guverner tvrdi da kamate na tržištu novca nisu
porasle zbog mjera HNB-a, već zbog izostanka suradnje poslovnih banaka.
Ulagali u Njemačku
Sve je počelo preuzimanjem Ine, HNB je ponudio pomoć i deviznu
intervenciju, ali banke su to odbile uz opravdanje da cijelu
transakciju mogu provesti same. Tako je i nastao pritisak na
tržištu novca koji je rezultirao rastom kamata prema 18
posto. Nakon što je novac od Ine stigao u fondove, oni ga
nisu investirali kod nas, već u inozemne vrijednosne papire, računajući
i na dodatnu zaradu na tečaju.
Kupnja deviza od strane fondova i nekih poduzeća povećala je tada
potražnju i dovela do brze deprecijacije tečaja, zbog čega je potkraj
listopada uslijedila intervencija HNB-a.
Guverner Željko Rohatinski najavljuje da će prosinac proći bez nervoze na navčarskom tržištu
