Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica

HNB natjerao banke da daju kredite Sanaderu

01. prosinca 2008. u 19:27 6 prikaza

Guverner HNB-a Željko Rohatinski najavljuje da će prosinac proći bez nervoze na novčarskom tržištu te da će prekonoćna kamatna stopa, koja je proteklih tjedana išla i iznad 18 posto, bitno pasti.

– U srijedu ćemo vratiti repo aukciju na kojoj bismo mogli prihvatiti ponude banaka i sa znatno nižim kamatnim stopama nego što su bile do sada – kaže Rohatinski. Umirujuća poruka guvernera dolazi nakon burnog tjedna u kojemu je vrhunac bio prošle srijede – kada je središnja banka odbila izaći ususret poslovnim bankama i dati im pozamašnu pozajmicu od šest milijardi kuna, što je zadržalo kamatne stope na međubankarskom tržištu na visokim razinama. Tolike kamate na međubankarskom tržištu stvaraju pritisak i na rast aktivnih kamatnih stopa.

Rohatinski ni za lipu ne da tečaj


Zagrebačka burza padom nadmašila sve burze u regiji

Počela šoping groznica

Rješenje za prvi kvartal
Iako se guvernerov potez u medijima i stručnim krugovima tumačio kao način da se sačuva tečaj i obuzdaju devizne špekulacije, Rohatinski kaže da prošlotjedna zbivanja na deviznom tržištu i sam tečaj nisu bili glavni uzrok otkazivanja repo poslova. U pozadini zapravo stoji pokušaj poslovnih banaka da se izmaknu iz financiranja države i neizravno ga prebace na HNB. Poznato je da je HNB smanjio stopu obvezne pričuve, na osnovi čega će banke 10. prosinca dobiti 8,4 milijarde kuna.

– Ničim nismo uvjetovali na koji način će ta sredstva banke pustiti u promet, ali bilo je logično da to učine kreditirajući državu jer bi na taj način država bila kanal transmisije preko kojeg bi se 8,4 milijarde kuna pojavile u ekonomiji – ističe guverner.

Banke su nedavno propustile sudjelovati u financiranju države putem upisa trezorskih zapisa, već je cijela transakcija teška 2,6 milijardi kuna odrađena s mirovinskim fondovima. Iako to izričito ne kaže, stječe se dojam da je guverner povukao prošlotjednu repo aukciju kako bi pokazao poslovnim bankama da se ne mogu tek tako izmaknuti iz obveze financiranja države. Središnja banka smatra da poslovne banke imaju dovoljno likvidnosti da financiraju proračunske potrebe, a da istodobno ne istisnu ostale sektore s tržišta kredita. Ovaj mjesec Ministarstvo financija trebalo bi izdati novu emisiju državnih obveznica od približno pet milijardi kuna, za što će, po svemu sudeći, glavninu novca osigurati banke.

– Time je priča za 2008. zatvorena – kaže guverner koji otkriva da ima rješenje i za zatvaranje financijskih obveza države u prvom kvartalu 2009. Ministarstvo financija zadužuje se u studenom i prosincu kako bi refinanciralo domaće obveznice koje stižu na naplatu te financiralo vraćanje duga umirovljenicima. Prvi kvartal iduće godine razlikuje se tek po tome što na naplatu stiže 750 milijuna eura inozemnih obveznica, zbog čega je HNB spreman smanjiti stopu minimalnih deviznih potraživanja 28,5 posto, čime će osloboditi dio devizne likvidnosti koji će omogućiti državi da vrati svoje obveze.

Inače, guverner tvrdi da kamate na tržištu novca nisu porasle zbog mjera HNB-a, već zbog izostanka suradnje poslovnih banaka.

Ulagali u Njemačku
Sve je počelo preuzimanjem Ine, HNB je ponudio pomoć i deviznu intervenciju, ali banke su to odbile uz opravdanje da cijelu transakciju mogu provesti same. Tako je i nastao pritisak na tržištu novca koji je rezultirao rastom kamata prema 18 posto. Nakon što je novac od Ine stigao u fondove, oni ga nisu investirali kod nas, već u inozemne vrijednosne papire, računajući i na dodatnu zaradu na tečaju.

Kupnja deviza od strane fondova i nekih poduzeća povećala je tada potražnju i dovela do brze deprecijacije tečaja, zbog čega je potkraj listopada uslijedila intervencija HNB-a.

Skupili smo chefove Fuliranja
ADVENTSKA ČAROLIJA
Skupili smo chefove Fuliranja: Ovo su majstori adventskih delicija koji za vas spremaju street food čuda