Radnici s najnižim primanjima neće osjetiti najavljeno porezno rasterećenje jer, koliko god to njima zvučalo nerealno ili nepošteno, oni uglavnom i ne plaćaju porez na dohodak. Kad se od nižih primanja izuzmu olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji te osobni odbitak, rezultat je da približno pola milijuna radnika uopće ne plaća porez na dohodak ili je on simboličnih par kuna. Zato u vlasti i spominju 'srednji sloj', ljude s prosječnim primanjima i iznad njih jer oni snose najveći porezni teret pa im smanjenje poreza na plaće može podebljati novčanike za stotinjak i više kuna.
Stabilizacija osobne potrošnje dogodit će se kad Hrvatska vrati 200.000 izgubljenih radnih mjesta. U prethodnom je desetljeću za to trebalo četiri godine uz prosječne stope rasta oko 4%. Na dulji rok, te su nam stope nedostupne pa se naš prirodni rast procjenjuje na 1,5-2%, a to onda znači i sporije otvaranje radnih mjesta.
U nastavku godine trebalo bi se dogoditi čudo da hrvatski BDP ne padne šestu godinu zaredom. Procjene idu i do minusa od jedan posto, a razlozi za ovogodišnje smanjenje dobrim dijelom se nalaze i u sferi potrošnje, kako kod stanovništva tako i države koja mora štedjeti zbog procedure prekomjernog deficita. Glavne odrednice potrošnje stanovništva predstavljaju plaće i krediti.
Opečeni lošim iskustvom iz razdoblja potrošačke groznice, građani zaobilaze banke koliko god mogu i stanovništvo se postojano razdužuje od 2008. godine. U minusu je i raspoloživi realni dohodak koji je vezan uz kretanje zaposlenosti i neto plaće. Prvi ovogodišnji kvartal donio je naznake optimizma, no sve što se kasnije događalo pokazalo je da 'prve laste ne čine proljeće'. Smanjenje poreznog opterećenja na plaće, u tom smislu, mali je impuls za jačanje potrošnje stanovništva, u svakom slučaju poželjan, ali još uvijek nedovoljan da se razbije led.
Suzdržanost od potrošnje dijelom je i psihološka, što se najbolje vidi na tržištu nekretnina, gdje prodaja i dalje stagnira, usprkos znatnom padu cijena. No, iduće će se godine PDV plaćati i na građevinsko zemljište, pa bi ta promjena mogla potaknuti prodaju novih stanova u ostatku godine. Bez obzira na sve te elemente, relevantne institucije očekuju pad osobne potrošnje u ovoj godini od pola postotnog poena, no i lagani oporavak u idućoj godini.
Eto vec i ptice na grani znaju sto je problem u drzavi ali ova vlast vjerojatno namjerno to nece ni probati popraviti da nas sto vise iseli po svjetu. Javna uprava ne da je ima duplo previse, ona je i kocnicar razvoja i promjena. Zasto npr.kod nas trebate nekoliko godina za dobiti gradjevnu dozvolu?! Nema dozvole, nema investicija, nema potrosnje, nema radnih mjesta. U normalnim zemljama za to treba nekoliko dana. Zelis raditi i graditi, izvoli radi i gradi i plati sto treba. Kod nas nema sanse, neces majcin sine dok se godinama ne poklonis svakom birokratu u gradu i drzavi. Eto tu je problem.