Svjetsko bogatstvo raste po mnogo većim stopama nego svjetski dug: lani se globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava povećala za 7,1 posto, dok su se globalni dugovi popeli za 4,3 posto.
Ako od bruto imovine koja je rasla tek nešto slabijom dinamikom nego 2013. oduzmemo 35 bilijuna eura duga – dobit ćemo impresivnih 100 bilijuna eura globalnog financijskog bogatstva. Neto financijska imovina veća je 8,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazalo je Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report) u kojem se analiziraju stanje imovine i dugova u kućanstvima iz više od 50 zemalja.
Hrvatska se razdužuje
Najbogatiji su i dalje Švicarci sa 157.450 eura neto financijske imovine po stanovniku, a odmah iza njih je SAD sa 138.710 i njihov je poredak prilično statičan. Do 20. pozicije izmjenjuje se niz zemalja razvijene Europe: Velika Britanija, Belgija, Švedska, Nizozemska i Kanada, no sve je više azijskih zemalja: tu su Japan Singapur i Tajvan, a tek iza njih Novi Zeland, Australija, Izrael, Francuska, Italija Austrija i Njemačka. Japan je prvi put pretekao Kinu.
Hrvatska je sa 7770 eura po stanovniku na 34. mjestu: bruto imovina naših kućanstava lani se povećala za 7,3 posto, po većoj stopi nego globalna, neto za 12 posto. No, to nam nije dovoljno brzo – pali smo za pet mjesta.
No, u Hrvatskoj traje i razduživanje: treću godinu zaredom dugovi su se smanjili za dodatnih 0,6 posto. Izraženi kao postotak BDP-a smanjili su se za gotovo dva posto od najveće vrijednosti koju su imali 2010. na 41,3 posto. Ipak, zaduženost Hrvatske razočaravajuće premašuje prosjek država članica EU od 32,9 posto.
Štedi se, moglo bi i više
Zanimljiv je moment da je broj ljudi koji pripadaju srednjoj klasi dosegnuo brojku od jedne milijarde i 85 posto ih dolazi iz Kine. Na svijetu je trenutačno 7,4 milijarde ljudi – svaki se sedmi čovjek svrstava u srednji sloj.
Rast se, kažu, sve više potiče zahvaljujući kućanstvima koja nastoje uštedjeti veće iznose; u Aziji i Americi tome znatno doprinose tržišta dionica. Ukupna bruto financijska imovina od 136 bilijuna eura trenutačno je iznad vrijednosti svih svjetskih registriranih poduzeća i svih državnih dugova.
– Promatrači će te brojke tumačiti kao dokaz takozvane "prenatrpanosti ušteđevina", ali to je gledište pogrešno. U odnosu na niske kamatne stope, previše kućanstava još uvijek ne štedi dovoljno za starost. Donositelji politika ne bi trebali nastojati ograničiti ušteđevine, već pronaći nove načine i poticaje kako bi se promaknula potražnja za kapitalom – kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianza, napominjući da prilika za ulaganje ne nedostaje jer su pred nama golemi izazovi – klimatske promjene, siromaštvo i migracije, digitalna revolucija, zastarjela infrastruktura...
Najbrže raste Azija, po stopi od 18,2 posto, najviše zahvaljujući vrijednosnicama, posebno u Kini. Usporile su istočna Europa (8,6 posto) i Latinska Amerika (4,2 posto), a prvi put eurozona (6,2 posto) rasla je brže od Sjeverne Amerike (5,3 posto), i to zahvaljujući smanjenju privatnih dugova.
>>Ova piramida prikazuje kako je raspodijeljeno svjetsko bogatstvo
>>Bogatstvo se seli na istok, SAD više neće biti svjetska velesila
Bogatstvo svijeta je u nečemu drugom, a ne u tim bilijunima eura koji su nejednako raspodjeljeni i uzroci mnoge bijede diljem planeta