Ministar turizma i održivog razvoja Crne Gore Branimir Gvozdenović u svojoj je dugogodišnjoj karijeri vodio sve važnije državne sustave. U 26. godini vodio je tim za informatizaciju Crne Gore, a od 2001. u tri je mandata bio i gospodarski strateg države kao potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Za Večernji list govori o šansama HEP-a u utrci za EPCG i o istraživanju energenata u Jadrana.
Hrvatska je zainteresirana za akviziciju u Elektroprivredi Crne Gore. Vjerujete li da će doći do promjene vlasničke strukture u EPCG-u?
Crna gora ima ogromne energetske potencijale, a iskorišteno je svega 30 posto potencijala, dok u vodnim potencijalima ta iskorištenost pada na 20 posto. Postoji mogućnost gradnje više elektrana i nama je u interesu da ostvarimo velike projekte koji jamče energetsku stabilnost. Zato Crna Gora treba jakog partnera. Intenzivno komuniciramo s talijanskim A2A i nadamo se da će se ta suradnja produžiti. Jako smo zadovoljni interesom Hrvatske i Srbije, što upućuje na to da je EPCG dobra kompanija i da je poslovna klima u Crnoj Gori veoma povoljna.
I Hrvatska i Crna Gora kreću u istraživanja nafte i plina u Jadranu...
I naša i vaša regulativa prilagođena je najvišim standardima i usklađena međusobno. U Crnoj Gori je završeno nadmetanje i u idućih mjesec dana očekujem da ministar ekonomije potpiše ugovore s ulagačima i tada ćemo moći pristupiti realizaciji projekta.
Mnogi građani strahuju od ekološke katastrofe. Je li projekt siguran?
Slijedili smo međunarodne konvencije i u projekt ugradili najviše ekološke standarde. Ne treba se bojati ničega jer su sve mjere zaštite postavljene. Ne očekujem da će istraživanje nafte i plina u Jadranu utjecati na crnogorski turizam koji je vodeća grana ekonomije i nosi više od 20 posto BDP-a. S obzirom na to koliko nam je važan, jasno je da se ne bismo upuštali ni u kakav projekt koji bi ga mogao ugroziti.
Crna Gora imala je iskustva s velikim udjelom ruskog kapitala. Kakvo je vaše iskustvo s tim investitorima koji se često tretiraju kao špekulativni kapital?
U Crnu Goru je zadnjih desetak godina ušao kapital iz više od 100 zemalja svijeta, a 42 posto tog kapitala dolazi iz Europske unije, dok tek oko 15 posto stiže iz Rusije. Ulagači donose novu vrijednost, pozitivno su utjecali na proračunske prihode, a pozitivno je strani kapital utjecao i na zapošljavanje i podizanje standarda. I sada se događaju veliki projekti. Najpoznatiji projekt je Porto Montenegro, proizvod kanadsko-francuskog kapitala, iza Luštica Baya stoji švicarsko-egipatski kapital, Azerbajdžanci ulažu u One&Only resort u Herceg Novom, a katarski Qatari Diar i Rusi ulažu u nekoliko resorta. Imamo deset velikih projekata na obali, ali nam odgovara da čitava regija raste jer se prema dalekim tržištima poput Kine i SAD-a moramo pozicionirati kao jedna destinacija.
Postoji li otpor lokalne zajednice prema velikim ulaganjima i kako ste premostili barijere koje može postaviti?
Jako je važno da olakšati komunikaciju s ulagačima, ali i biti spremni ažurirati zakonsku regulativu shodno potrebama investitora. Resorni ministar preuzima brigu o projektu i organizira tim koji rješava sve probleme od onih sa zemljištem, komunalijama do odnosa između lokalne i centralne države i investitora. U timu mogu sjediti i predsjednik uprave EPCG-a i šef komunalne tvrtke, predsjednik općine i resorni ministar. Resorni ministar skoro svaki mjesec mora izvještavati predsjednika Vlade na otvorenoj sjednici Vlade o napretku projekta. Ulagači se osjećaju sigurnijima jer vide formalnu organizaciju i vidim da im je to važno. Morate biti spremni mijenjati zakonska rješenja. Zakon o gradnji objekata mijenjali smo tri ili četiri puta. Znatno smo i smanjili inicijalne troškove: za strateške projekte ukinuli smo komunalnu naknadu i oslobodili uloženi kapital od oporezivanja u fazi gradnje kako bismo osigurali kraći povrat investicije, ali i nove državne prihode. Zbog takvog pristupa očekujem da će Crna Gora napraviti projekte koji će donijeti novinu u svijetu turizma, a mogu reći da se tiču novih oblika resorta i hibridnih hotela što će podići kvalitetu i osigurati projekte za idući period.
>> Vesna Pusić podržala članstvo Crne Gore u NATO-u, ministri za Jadransko-jonski plinovod
>> Po cijenama, BiH je među najjeftinijim zemljama u svijetu
sve neki "strucnjaci" koji nas nagovaraju i tvrde da je vadjenje nafte 100% bezopasno.. curenje nafte u meksickom zaljevu je placeno bijednih 500 milijuna dolara,bijednih u odnosu na to koliko nama turizam znaci..neka se obavezu da ce placati 10 milijardi dolara godisnje ako bude ikakva havarija.. ista prica kao u doktora kad im trazis da potpisu osobnu odgovornost ako se nesto desi djetetu nakon cijepljenja..ako se sjecate zadnjih par "naleta gripe" pticije,svinjske bla bla..svim farmaceutima je prva stavka ugovora bila da ih se oslobodi odgovornosti za nuspojave..pametnome dosta