1. Postoji li poseban povod za vaš posjet Hrvatskoj?
Kao ministar vanjskih poslova vlade koja je formirana prije šest mjeseci stigao sam u Hrvatsku zbog mnogih važnih pitanja, političkih i gospodarskih. Iskoristio sam i prigodu da zajednički proslavimo petu godišnjicu ulaska u NATO. Osim razgovora o krizi na Krimu, s hrvatskom sam stranom razgovarao i o mogućoj gradnji plinskog toka preko Jadranskog mora, za što je Hrvatska pokazala velik interes.
2. S kim ste razgovarali o mogućoj gradnji plinskog toka?
O plinskom toku razgovarao sam s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Vesnom Pusić te predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Dogovoreno je da se čim prije sastanu stručnjaci koji bi izradili studije za taj projekt kako bismo što prije počeli s realizacijom projekta.
3. Jeste li s ministricom vanjskih poslova razgovarali o krizi u Ukrajini i koji je stav vaše vlade o pripajanju Krima Rusiji?
Naravno da smo razgovarali jer mi smo članice NATO-a, a usto je Hrvatska i članica EU. Naš je stav glede krize u Ukrajini stav NATO-a i EU jer mi također težimo ulasku u EU. Osuđujemo pripajanje Krima Rusiji jer takav čin destabilizira čitavu regiju pa i svijet. Razgovarali smo o uvođenju sankcija Rusiji, kako će biti provedene. Imat ćemo zajedničku platformu po kojoj ćemo raditi. Nadam se da će EU i svijet adekvatno odgovoriti Rusiji, a to će biti i velik ispit za EU i svijet, koji moraju pokazati da se karta svijeta ne može mijenjati silom. Nadam se da će čelnici EU nakon događaja u Ukrajini ubrzati proces proširenja EU.
