- Napredna gospodarstva preuzimaju vodstvo. U SAD-u očekujemo rast 2,5 posto, u Japanu 2,3 posto te 1,5 posto u eurozoni. I tržišta u razvoju poput, primjerice, zemalja srednje i istočne Europe iskazat će umjeren rast po stopi nešto nižoj od dva posto - najavio je glavni analitičar Raiffeisen istraživanja Peter Brezinschek u izgledima kretanja tržišta kapitala za 2014.
U središnjoj Europi očekuje nešto viši rast nego u istočnoj, oko 2,3 posto. Predvodnice će biti Poljska, Češka i Slovačka. Rast od 1,5 posto imat će i Mađarska, dok će Slovenija ostati u recesiji. Hrvatsku izrijekom nigdje ne spominje. Jače će, smatra, profitirati zemlje sa snažnim izvoznim vezama s Njemačkom te će središnja Europa rastom preuzeti vodstvo od Rusije i Ukrajine.
Opasnost novih poreza
Faktori destabilizacije mogli bi biti nestabilna nova vlada u Mađarskoj, prijevremeni izbori u Sloveniji, novi porezi i regulatorne mjere. Nepredvidiv učinak na tržišta obveznica mogla bi imati mirovinska reforma u Poljskoj.
- Kraj viškova američke likvidnosti imat će utjecaja na financijska tržišta. Međutim, do tada već očekujemo da će vodeća snaga biti gospodarski rast. Također očekujemo ponovan pritisak na Indiju, Brazil i druga tržišta u razvoju, budući da strukturni problemi u tim zemljama još nisu riješeni - kaže Brezinschek koji za prvi dio godine prognozira i jak američki dolar.
Očekuje se liberalizacija kapitalnih tokova i tečaja u Kini i daljnje otvaranje tržišta, uz jačanje jena u odnosu na dolar.
Europska središnja banka prvi stup jedinstvene bankovne unije, Europsku bankovnu agenciju (EBA), uvodi početkom studenoga 2014. dokad će novi stres test proći 124 relevantne banke eurozone.
- Hoće li cijeli bankovni sustav postati stabilniji i otporniji na krizu zbog te procjene ovisit će, međutim, i o uvođenju drugih dvaju stupova bankovne unije. Tada bi također moglo doći do umjerenoga sniženja visokih troškova rizika banaka - zaključuje analitičar.
Poskupljenje nafte
Na tržištu kapitala dionice će i dogodine ostati prvi izbor ispred korporativnih i državnih obveznica. U fokusu su energetski sektor, burzovne robe i ponovo financije. Očekuje se umjereno povećanje cijene nafte do razine od oko 115 dolara po barelu, dok je u 2013. prosjek bio oko 100 dolara po barelu.
