Je li HNB licenciranje etične banke odradio „by the book“? Osim subjektivnih zaključaka na osnovi informacija koje komuniciraju obje strane u javnom ping-pongu koji je poprimio razmjere trakavice, neovisno stručno mišljenje nećemo dobiti – nikad. Iz jednostavnog razloga, rad HNB-a nitko ne evaluira.
Jesu li osnivači etične banke odradili posao „by the book“? Financijska institucija u nastajanju vjerojatno je napravila „iks“ pogrešaka, no logično bi bilo da se o njihovu uklanjanju razgovaralo „u četiri zida“ središnje banke tijekom licenciranja, a ne post festum preko medija.
Jedan detalj u cijelom procesu izaziva ono što bi se u pravu nazvalo „opravdana sumnja“; HNB tvrdi da je dokaz o kapitalu trebalo dati pri podnošenju zahtjeva, no svejedno nastavlja licenciranje i poziva osnivače da dostave vremenski plan prikupljanja kapitala u kojem se definira rok od 31. svibnja. Odbijenicu objavljuje dva tjedna prije isteka tog roka u kojem osnivači etične banke zaokružuju financijsku konstrukciju.
U Priručniku za licenciranje HNB-a stoji da se svaki zahtjev procjenjuje ovisno o specifičnostima. U hrvatskom je bankarstvu ovaj model uistinu specifičan, a HNB koji s njim nema nikakva iskustva, prednostima koje mu omogućavaju da u državama razvijene Europe funkcionira s udjelom loših kredita od najviše 2% u odnosu na 10 do 15% klasičnih banaka, pristupa sa strahom od nepoznatog i ne pruža priliku za upoznavanje. Tijekom pola godine licenciranja osnivače ne zove niti na jedan razgovor. Bankari tvrde da im etična banka nije konkurencija, a istodobno njihova predstavnica na međunarodnom skupu u Splitu čija je tema poticanje alternativnih oblika financiranja poručuje da oni pokušavaju odgoditi te nove oblike financiranja. Zanimljivo.
Pravu bi ocjenu etične banke trebalo dati tržište, dobiju li šansu za to. Kolateralnih žrtava ne bi bilo jer su, prema modelu, klijenti banke njezini vlasnici i gubitak je samo njihov. No, dok se kod nas izbore za mjesto pod tržišnim suncem, prema „know-how“ hrvatske etične banke iste se upravo osnivaju u Portugalu, Finskoj, Sloveniji i Bugarskoj.
