Spor oko Ljubljanske banke rješavat će banka u Baselu

iz bazela se obicno vrajau (kak puce poslije provoda) bez gaca, ovi svjetski bankarski maheri, skinu svakog do gola hehehehehehehhehe

Vrlo zanimljovo. jahačica jaca, sabor i svi navodni pravobranitelji koji tvrde da je privatno vlasništvo svetinja, sad to isto vlasništvo pretvaraju u državno vlasništvo. Još jedna pljčka stoljeća prema scenrajiu veleizdajnika iz redova partije na vlasti.

baš me zanima kako će jedna švicarska, kojoj je ŠTEDIŠA SVETINJA, reagirati u ovom slučaju. bude li ovdje kiksnula, onda nitko više ne bi smio biti siguran u ŠVICARSKE BANKE!

Pa ko to kaže, ko to laže da mi Slovenci ne želimo iči na sudove, pardon Banke u Baselu da riješimo probleme sa nama dragima susjedima i prijateljima iz Hrvatske..Uz Boga, prijateljstvo i ljubav prema susjedima kao svoji na svome sve čemo riješiti..Bravo..

Evo kako je Jaca nonšalantno progurala vijest da ćemo mi sami vraćati dugove Ljubljanske banke. Baš zgodno. To je dogovorila pred par mjeseci, a samo je čekala povoljnu priliku da to saopći javnosti. Jaca ko Jaca, sve će dogovoriti na našu štetu, bitna je samo odgoda plaćanja.

Ovo je samo pitanje visoke politike i pitanje velikih lopova. Mali ljudi u koje se i sam smatram imam više razloga da budem prijatelj sa slovencima kao što i jesam. Iskreno niti je njima jako bolje u toj EU, običnom čovjeku preskupo. Nama je i ovako preskupo a samo zamislite kolike bi bile cijene da upadnemo u EU, a i ovo malo poslova što imamo podjelili bi sa strancima dakle još veće siromaštvo. O ovim projektima kojima govori Jaca rekao bi samo hahaha, proći će svi projekti za koje budete masno potplaćeni.

15.10.2010. u 10:17h kreont je napisao/la: Mali ljudi u koje se i sam smatram imam više razloga da budem prijatelj sa slovencima kao što i jesam. Iskreno niti je njima jako bolje u toj EU, običnom čovjeku preskupo. Iz prvee ruke potvrđujem tvoje navode i slažem se sa tobom..Uz Ožujsko bi mogli nadugo raspravljati kako je nekada u Jugi bilo ljepše, sigurnije i poštenije za obične ljude..Ali bojim se da če se domoljubno hendikepirani odmah uvrijediti..

Nažalost, u članku nema temeljne informacije o pozadini sukoba 01./02. godine kad se radi o rješavanju spora u Baselu. Naime, RH je izrijekom zahtijevala pravno obvezujuću arbitražu spora oko Ljubljanske banke, a Slovenija nije pristajala nego samo na savjetodavnu arbitražu. Pri tome je cijena arbitraže bila 1 milijun dolara plus popratni troškovi koje bi imala svaka država u sporu na svojoj strani. A što je definitivno previše za samo savjet, zar ne? Znani je to scenarij rješavanja sporova koje nameće Ljubljana - ako bi ishod bio njima u prilog, onda OK neka bude tako. A ako ne bi, onda storno s cijelim tim putem rješavanja spora. Takvu varijantu već imaju razrađenu i za teritorijalni spor s RH jer je Rupel već propištao pod pritiskom whiskey-a da će u slučaju da SLO ne ostvari svoje teritorijalne ciljeve opozvati arbitražnu odluku preko referenduma i volji naroda onda nitko ništa ne može, zar ne? Ukratko, ta cijela afera oko Ljubljanske banke je pokušaj adresiranja te problematike u izmaglicu sukcesije zajedničke države skupa s 14 MIG 29, flotom JRM itd. Kad to jednom \"sleti\" u tu izmaglicu, Slovenija je slobodna k´o tica zauvijek staviti šapu na gastarbeiterske uštede iznesene iz Zagreba, Sarajeva i Skopja i uštede tamošnjih građana. Ovim potezom je Kosor indirektno narušila i pozicije bosanskih štediša u Sarajevu i makedonskih u Skopju jer će se sada osiliti slov. Vlada i svakoj od navedenih ex soc. rep. će biti stavljena pod nos takva ucjena oko Ljubljanske!

Kako je izabran idealan timing da se narodu prokačka ova štetočinska odluka oko Ljubljanske banke, treba napisati eksplicitino da su interesi kraljevska disciplina u politici. Gdje god postoji evidentan, golemi, interes Hrvatske i njenog naroda - tu je Kosor krenula u pogrešnom smjeru, odnosno u žovijalnoj varijanti - uletjela je u tu situaciju tako da je žrtvovala istinski interes Hrvatske samo da bi se mogla producirati pred TV kamerama i predstavljati sebe kao pozersku, uspješnu političku divu, zar ne? Ova odluka je samo nastavak kontinuiteta štetočinstva Jadranke Kosor, neovisno što je tempirana tako da bude obznanjena pod kamuflažnom zavjesom povratka Sanadera. Ona se predstavlja u javnosti kao neki strašan borac protiv korupcije i inih zala hrv. društva. U stvarnosti, te njene štetočinske odluke će nanijeti golemu štetu RH, a korupcija je tu da ostane u Hrvatskoj odnosno ima je k´o karijesa u svim političkim sferama i u svim stranačkim kuhinjama. To je neiskorjenjiv narodni običaj, a ovo gore su zapucane 100 % šanse za boljitak Hrvatske gdje RH ima pravno gledano betonfest pozicije za dobiti na neovisnom sudu. Ljubljanska banka je filijala Ljubljanske banke u Ljubljane za koju je garant exsoc. rep. Slovenija čija je pravna nasljednica Slovenija i koja je gubila pred sudom do 94. u Sloveniji sporove protiv štediša bivših južnih filijala i onda su se ogradili nenadyebivim Ustavnim zakonom jer je to 2. po rangu pravni akt i osnovali Novu Ljubljansku banku. Dakle, to je čisto k´o suza i Kosor intervenira u aferu tešku preko milijardu eura s kamatama - onako diletantski kako to samo hrv. diplomacija zna...

Još jedna prodaja hrvatskih interesa - SVE ZA EU U HR je na djelu široka koalicija kriminalaca (političara) i debila (svi koji ih slijepo slijede u EU)

Postanite dio POWERPLAY MANAGER zajednice! Najbolji manager online, zasad ima hokej i nogomet, a u bliskoj budućnosti dolaze i mnogi drugi sportovi (tenis, formula 1, rukomet…)! Budite manager svoje nogometne ili hokej ekipe i u ovoj dinamičnoj i uzbudljivoj igri pobjedite ostale managere! Registracija: http://www.powerplaymanager.com/r21184

Sva će ta ekipa zajedno sa ekipom iz slovenije i EU prije ili kasnije odgovarati za toleriranje nasilja i krađa i završiti će u zatvoru. Neovisno o ovoj arbitraži svaki štediša smije privatno dići tužbu protiv Slovenije, LJB i EU i tužiti ih zbog krađe i zbog udruženog zločinačkog poduhvata te tražiti kriminalnu presudu i zabrinjavajuče visoku odštetu koja će ih trajno naučiti pameti, nije gotovo

. ..YOYOŠŠ JEDNA JaCC\"INA IZDAJA. ..TITTO. ..

Najzanimljiviji dio idućega teksta što bi ga Jadranka trebala naučiti napamet! \"Pregovori u Baselu doista su započeti još prije nekoliko godina, pod vodstvom bivšeg švicarskog guvernera. No, nakon što se ispostavilo da su stajališta i interesi Slovenije (i njene Ljubljanskee banke) s jedne strane te Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije (i njihovih građana koji su štedjeli u filijalama Ljubljanske banke) s druge strane oprečni i nepomirljivi, pregovori su okončani bez rezultata.\" Nadalje...\"kad je riječ o obvezama za štednju, slovenski predstavnici se u tumačenju tog Ugovora (Aneks C Ugovora o pitanjima sukcesije) pozivaju na \"načelo teritorijalnosti\", tj. da svaka od država sljednica bivše federacije mora preuzeti jamstva za sveukupnu štednju prikupljenu na njenom današnjem području, bez obzira u koju banku je položena. Pritom se sasvim ignorira činjenica da je upravo tim Ugovorom utvrđen ključ, prema kojem je udjel Slovenije u podjeli financijske imovine i obveza od 16 posto proizišao i iz njenog udjela u deviznim depozitima građana deponiranima kod bivše Narodne banke Jugoslavije, a pri čemu su u korist Slovenije uračunati i depoziti građana kod filijala Ljubljanske banke d.d. u svim republikama bivše federacije! Bez tih depozita i udjel Slovenije u raspodjeli imovine bio bi znatno niži (oko 13,26 posto). Dakle, kod podjele prava trebao bi vrijediti jedan princip, kod izmirivanja obveza prema štedišama drugi?!\"(HNB) Ono što treba ponoviti je sljedeće: Štednja je građanskopravni ugovor sklopljen između banke i štediša. U taj građanskopravni odnos se umješala Slovenija Ustavnim zakonom iz 1994. Pametnom dosta. Nadalje, ne teba zaboraviti da je Europski sud odlukom iz 2003. odbacio svih osam prigovora Slovenije koja je pokušala osporiti mjerodavnost Suda. ............. Drugi pišu (forumaš Forex) 1)Devizna štednja ne može ići u sukcesijsku masu budući da banke nikada nisu imale obvezu već samo mogućnost deponiranja deviza kod Narodne banke Jugoslavije. U stvarnosti su u najvećem djelu deponiranje vršile samo fiktivno tj. obračunskim putem a od 15.10.1988. godine pa sve do raspada Jugoslavije Zakonom o deviznom poslovanju ukida se mogućnost daljnjih deponiranja devizne štednje kod NBJ. 2)\"Ljubljanska banka d.d. Ljubljana Glavna filijala Zagreb je osnovana u Zagrebu 1969 godine a od samog je početka imala tvz. mala ovlaštenja, tj. ovlaštenja na prikupljanje devizne štednje. Velika ovlaštenja kao i svojstvo pravne osobe dobila je 1978. godine, a od 01.01.1990. godine djeluje u Republici Hrvatskoj pod nazivom Ljubljanska banka d.d. Ljubljana Glavna filijala Zagreb. Do 1992. godine imala je u Hrvatskoj uposlenih oko 2000 ljudi koji su radili u tri poslovnice i tridesetak ekspozitura. S 31.01.1996. godine ukida međutim sve poslovnice i ekspoziture, ostavlja uposlenih svega nekolicinu radnika na adresi u Zagrebu Savska 41 i tako ostaje sve do danas s tim što nekolicina uposlenih praktično samo obavlja poslove pripisa kamata na štednim knjižicama a nikakvo drugo bankarsko poslovanje, niti kunsko niti devizno ne obavlja, niti za građane a niti za pravne osobe. Upit: Je li Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija jamčila za štednju građana? Odgovor: Jamčila je, ali jamstvo za štednju aktivira se kad banka završi u stečaju, što kod Ljubljanske banke nije bio slučaj jer je ona nakon raspada bivše države redovno poslovala pod istim imenom, a zatim je pretvorena u Novu ljubljansku banku. Bitno je za spomenuti i da je krajem 1989. godine odlukom skupštine Ljubljanske banke d.d., Glavna filijala Zagreb , koja je do tada poslovala u RH kao samostalna pravna osoba u sastavu Udružene ljubljanske banke, danom 01. siječnja 1990. godine prestala postojati kao samostalna pravna osoba te je zbog te odluke/reorganizacije, nastavila s poslovanjem kao njen organizacijski dio bez pravne osobnosti. Za sve obveze Glavne filijale ZG odgovarala je Ljubljanska banka d.d. Ljubljana cjelokupnom svojom imovinom, bez ograničenja. Zbog problema sa LB dio građana je pokrenuo sudske postupke protiv LB filijale ZG. Presude su bile u korist štediša i LB ih je izvršavala na način da je centrala u Ljubljani svakomjesečno slala određene količine deviza. Tako je to išlo sve do 1994. godine. Nakon toga Republika Slovenija u srpnju 1994. godine donosi Ustavni Zakon o dopunama ustavnog Zakona za provedbu Osnovnog ustavnog dokumenta o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije. Nakon toga se osniva NLB. Člankom 22.f. st.2. se deklarira da Slovenija neće priznati nikakav \"... pravni ili drugi započeti postupak usmjeren na oduzimanje imovine banaka.... te ga sudovi Republike Slovenije neće priznavati.\" Time je, prvo: SLO poništila ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima potpisan između dvije države u Zagrebu 07.02.1994. godine i drugo: Ljubljanska banka filijala u ZG je prestala izvršavati presude hrvatskih sudova a izvršenje se nije moglo provesti u Republici Sloveniji! 1) Slovenija je isplatila sve štediše koji su rezidenti Republike Slovenije. 2) Kao što sam napisao, isplatu na osnovu sudskih procesa blokirala je Slovenija donošenjem spornog Ustavnog zakona. 3) Prema podacima iz 1989. u strukturi pasive LB filijala ZG 83 posto činila je ukupna štednja građana dok su u strukturi aktive plasmani gospodarstvu i građanima iznosili 12,6 posto. 4) Republika Hrvatska potražuje od LB oko 600 mil. DEM s osnova prenesene štednje za 2/3 štediša LB koji su svoju štednju prenjeli na hrvatske banke i time je pretvorili u staru deviznu štednju. No ukratko, filijala LB u Zagrebu je po depozitima i općenito po financijskoj moći bila najjača organizacijska jedinica Ljubljanske banke d.d., daleko jača i od same centrale u Ljubljani, pa je stoga jasno zašto je Slovenija postupila na taj način. Sve što se kasnije događalo, razne priče o urotama RH protiv slovenskih banaka i sl., a koje dolaze od medija i dužnosnika u SLO samo su zamagljivanje kojim se nastoji prikriti očita pljačka hrvatskih štediša. Hrvatska je nudila mogućnost štedišama LB da svoju štednju prenesu na hrvatske banke odn. da je pretvore u staru deviznu štednju. Dio njih(štednja vrijedna 600mil.) se odlučio za tu opciju, a ostali su odlučili sami riješiti svoja potraživanja vjerujući da će lakše i brže do svog novca. Ni u jednom od ta dva slučaju obveza LB se ne gasi. Bezobrazluk i očita pljačka SLO strane vidljiva je i u sljedećem: sud u Strasbourgu donosi presude u korist HR štediša, do 1994. god. sudovi i u SLO i u HR donosili su presude u korist štediša. No, 1994. Slovenija donosi ustavni zakon kojim se blokiraju rješenja hrvatskih i slovenskih sudova. I sad će na forum doći netko iz države koja nas je opljačkala i početi soliti pamet o nekakvoj slovenskoj nevinosti i još će postavljati pitanje tko je koga opljačkao. Sramota. Pa zar bi ti susjedu koji te je opljačkao dozvolio da posluje i zarađuje u tvojem dvorištu? \"Pregovori u Baselu doista su započeti još prije nekoliko godina, pod vodstvom bivšeg švicarskog guvernera. No, nakon što se ispostavilo da su stajališta i interesi Slovenije (i njene Ljubljanske banke) s jedne strane te Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije (i njihovih građana koji su štedjeli u filijalama Ljubljanske banke) s druge strane oprečni i nepomirljivi, pregovori su okončani bez rezultata.\" Nadalje...\"kad je riječ o obvezama za štednju, slovenski predstavnici se u tumačenju tog Ugovora (Aneks C Ugovora o pitanjima sukcesije) pozivaju na \"načelo teritorijalnosti\", tj. da svaka od država sljednica bivše federacije mora preuzeti jamstva za sveukupnu štednju prikupljenu na njenom današnjem području, bez obzira u koju banku je položena. Pritom se sasvim ignorira činjenica da je upravo tim Ugovorom utvrđen ključ, prema kojem je udjel Slovenije u podjeli financijske imovine i obveza od 16 posto proizišao i iz njenog udjela u deviznim depozitima građana deponiranima kod bivše Narodne banke Jugoslavije, a pri čemu su u korist Slovenije uračunati i depoziti građana kod filijala Ljubljanske banke d.d. u svim republikama bivše federacije! Bez tih depozita i udjel Slovenije u raspodjeli imovine bio bi znatno niži (oko 13,26 posto). Dakle, kod podjele prava trebao bi vrijediti jedan princip, kod izmirivanja obveza prema štedišama drugi?!\"(HNB) Ono što treba ponoviti je sljedeće: Štednja je građanskopravni ugovor sklopljen između banke i štediša. U taj građanskopravni odnos se umješala Slovenija Ustavnim zakonom iz 1994. Pametnom dosta. Nadalje, ne teba zaboraviti da je Europski sud odlukom iz 2003. odbacio svih osam prigovora Slovenije koja je pokušala osporiti mjerodavnost Suda. Od 1978 od 1990. banke u bivšoj državi(zajedno sa LJB) deponirale su kod NBJ samo 13% efektivnog novca, ostalo se obračunavalo po tzv. pro forma postupku. Od 1988. nakon izmjena Zakona o deviznom poslovanju banke više nisu mogle deponirati deviznu štednju kod NBJ. Kako se tada već dao naslutiti raspad financijskog sustava, gotovina koja je bila kod filijala Ljubljanske banke(dio efektivnog novaca štediša) pakira se u vreće i vozi za Ljubljanu. To je isto jedan od razloga zašto Ljubljanka banka nije isplaćivala štediše koji su došli po svoje novce u banku. Efektivni novac štediša već je bio na sigurnom u Sloveniji. Kako zbog raspada financijskog sustava više nije bilo kontrole NBJ sa papirima se moglo svašta raditi zato si ti sa onom krivotvorenom bilancom možeš obrisati …. Inače, LJB imala je također svoju filijalu u New York-u te je 1988. godine bila umiješana u veliku aferu pranja novca. Tada je uz trojicu Amerikanaca uhićen i direktor bankine filijale u New York-u i jugoslavenski konzul u Chicagu. Tvrdilo se da Ljubljanska banka filijala u New York-u sustavno pere novac uzimanjem novca sumnjivog podrijetla i njegovim daljnjim plasmanom, što nije unosila uposlovne knjige. Tako je jedan agent FBI zatražio da 126 000 USD koje je donio u banku ne bude evidentirano, a revizori su kasnije ustanovili da je doista tako i urađeno. Suđenje je održano ljeta 1989. godine. Direktor banke je oslobođen optužbe, konzul povučen nazad u zemlju, no banka je proglaše nakrivom za kazneno djelo (što je po američkom pravu moguće) i kažnjena a da uopće nije iskoristila pravo na žalbu. Treba se sjetiti i drugih sumnjivih poslova Ljubljanske banke npr. veze sa aferom Agrokomerc, prelijevanje sredstava iz Skopja u Ljubljanu, navodno izrežirane pljačke gotovo tri milijuna DEM itd. Zašto dug štedišama nije pitanje sukcesije? Da ne ponavljam priču vezanu uz privatno pravne odnose s jedne strane i državno pravne odnose s druge strane reći ću sljedeću činjenicu: sudovi, kao temeljne pravne institucije jedne države su do 1994. godine presuđivali u korist štediša. Te presude su se izvršavale na način da je centrala u Ljubljani svakomjesečno slala u filijalu Zagreb određene količine deviza te su štediše tako dobivale svoj novac. Digresija: da je pitanje štednje sukcesijsko pitanje sudovi, bi stopirali tužbe i uvjetovali bi ih rješenjem sukcesije. Da je kojim slučajem Ljubljanska banka završila u stečaju to bi bilo čisto sukcesijsko pitanje. Što se dalje događa. Slovenija donosi sporni Ustavni zakon i radi presedan svjetskih razmjera – Ustavnim zakonom osniva banku. Svaki komentar suvišan. Ako donekle prihvatimo da je taj Ustavni zakon donesen zbog MMF-a, pitanje je zašto Slovenija nije isplatila štediše pošto su sudovi, kao jedino relevantno pravno tijelo, donošenjem presuda u korist štediša dodatno potvrdili da štednja nije pitanje sukcesije i da štediša ima pravo na svoju ušteđevinu. Slovenija umjesto toga svojim Ustavnim zakonom blokira odluke sudova i kao posledica toga centrala u Ljubljani prestaje slati novac štedišama. Taj švicarski grad nije poznat samo kao rodno mjesto Rogera Federera! Basel! Tu je vidljiv jedan očiti bezobrazluk Slovenske strane i njihovih medija koji potvrđuje i Kajtimar kad kaže: \"Slovenija je već 2002. godine iznjela svoje podatke pred tim sudom, dok Hrvatska to još do danas nije učinila...\" No, pod pokroviteljstvom BIS-a, vođeni su pregovori o garancijama bivše države i njene NBJ na deviznu štednju građana. Međutim, ti su razgovori okončani bez rezultata. Države sljednice su na poziv iz BISa dostavile svoja stajališta i argumentaciju o navedenoj problematici, održano je nekoliko sastanaka na kojima su stajališta sljednica (Slovenije s jedne strane i ostalih 4 država sljednica s druge strane) ostala suprotstavljena. Budući da posrednik kojeg je imenovala BIS (g. Meyer) nije imao mandat nametnuti rješenja već samo posredovati u razgovorima i predlagati rješenje koja bi mogla biti prihvatljiva za sve sljednice, nakon što je predložio kompromisno rješenje za koje nije dobio suglasnost država sljednica, zaključio je da je njegov zadatak okončan. Dakle pregovori su okončani bez rezultata. Stoga Slovenci, prestanite već jednom lagati da Hrvatska nije dostavila nekakve papire pa zbog toga nema rješenja u Baselu. To je čista laž i bezobrazluk. Mali svjedoci velike pljačke Vceći članak na adresi \"http://www.bhdani.com/arhiva/267/t26710.shtml\". Prije rata Amira Bećiragić, sada već u poznim godinama, radila je kao blagajnik u centralnom trezoru filijale Ljubljanske banke u Sarajevu, odakle su, jednom sedmično, pošiljke novca slane u Ljubljanu. Osam godina zaredom. \"Ja lično nisam znala da oni taj novac nose da ga nikad ne vrate; moji pretpostavljeni možda, ne znam\", kaže Amira i dodaje kako je radila na pakovanju novca, brinula o tome da novac bude prebrojan i u oružanoj pratnji dopremljen u vrećama na aerodrom. Od troje ljudi koji su to radili pod nadzorom tadašnje šefice trezora Nade Darmanović (po tvrdnji predsjednika Saveza Slovenaca, ona je 1992. otišla iz Sarajeva, a telefonski broj u Sarajevu na ime njenog muža je pod zabranom), samo je Amira Bećiragić bila dostupna Danima. Njen tadašnji kolega Ljubiša Tubić navodno živi u inozemstvu, dok je Branislav Novaković poginuo u toku rata. \"Novac je bio iznošen u stranoj valuti, bilo je tu lira, funti, švicarskih franaka, njemačkih maraka - sve preračunato u dolare - iz svih 11 ekspozitura Ljubljanske banke u Bosni\", sjeća se Amira. Svote novca su bile milionske, ponekad je, kaže, bilo vreća teških i više od 20 kilograma. \"Možete li zamisliti koliko je to novca?\" Ona se nikad nije pitala zašto njeni šefovi novac nose u Sloveniju, jer \"mi smo tada bili Ljubljanska banka i to je bilo logično\".

Zapravo uopće ne ćudi ova Jacina odluka. Pa ljudi, ona je ustupila teritorij, kako neće ustupiti i lovu iz našeg džepa. Jel njezino? Nije... Ove situacije sa Slovencima su jasno vidljive i gubitak se može direktno izraziti u km2 i/ili novcu. Zamislite što je tek dala ispod stola, stvari koje nisu direktno mjerljive i stvari za koje ne znamo, a izaći će na vidjelo za koju godinu... Ovo jako podsjeća na Pavelića i NDH, samo je on dao Dalmaciju za neovisnost, a ova sad daje more i novce i generale i tko zna što sve za EU i kolonizaciju...

Problem se vuče već 20 godina . Svi dobro znamo da je glavna krivnja u Beogradu . Znamo dobro , ako pratimo što se događa , da je dogovoren put preko banke BIS u Baselu . Svaki cent duga prema štedišama je evidentiran . Ljubljanska banka priznaje taj dug . Tražio se put i sada je to nađeno . Što će nam sada neka optuživanja . Bilo ih je i ništa nije bilo . Prepustimo pregovorima u Baselu . Slijedeće godine je isplata štedišama , pa onda kada to bude možemo govoriti je li sve isplaćeno kako treba . Ako koga zanima iznos duga - napisat ću , ali u cjelini kako to izgleda - s jedne i druge strane , potraživanja i dugovanja .

Lako je tuđim kl----m \"mlatiti po koprivama\"! Da su njene pare u pitanju začas bi joj to riješio g. Pahor, a pošto su pitanju građani \"čekaj magare dok u Bazelu trava naraste\".

Jandaraković če vam vrtiti lovu jel Hrvatska nije popustila Sloveniji ! Ide li gluplje ? Ili snažna Hrvatsak nakon 20 godina se bori sa Jandrokovićem a 60% štediša poumiralo ili bankrotiralo .. Hrvatska ta snažnba se bori sa Slovenijom kojaoja i sada narvno da neće da daje novac a ostala bez svojih Banaka kapitala zarade i vlasništva banaka u Hrvatskoj ! Ako Stranci nedaju lovu odkuda posrancima i balkancima pokradena lova več kod rasturanja Jugoslavije ...

Pevara štediša i evrope jaca i pahor rade po diktatu ZABE JACA da produži život sebi i vladi diže SINDICIRANI kredit u evropi sindicent je zaba novac štediša LB poravnat sa zabom 1991 g zaba uzela LB uloge uhrvatskim frmamam i da če ona isplatit štediše. postoji dokumentacija i taj slučaj če se otvoriti kao HYPO.

Hrvati ste 1991 g. sami opljačkali LB u Zagrebu i svoje štediše, sad čete jim sami vratiti dug, što traži i Slovenija. I LB-ju trebate vratiti nekoliko stotinu milijuna € duga od te pljačke. A dogovor sa međunarodnom bankom Slovenija traži več godinama, što je vaš guverner Rohatinski sveskozi odbacivao. No, sad je i on popušio svoje!