Seljaci ne popuštaju, ne daju svoju pšenicu za manje od 1,20 kn

ah........ spoticaji, spoticaji....

\"... ne daju svoju pšenicu za manje od 1,20 kn\" Pa tko ih tjera? Ako ne nađu kupca - nek je bace! Jel smo htjeli tržnu ekonomiju? Pa eeeevo tržne ekonomije ... I sad opet ne valja?

vecina ljudi sto ovo komentira nema pojma o cemu pise. balavurdija. i potplaćeni.

Dali neko zna di je završila pšenica iz onih silosa i ono brašno koje je pokradeno!Seljaci bi trebali ulagati novac da imaju svoje silose!

Pšenica je prodana a pare potrošene na nastavak poslovanja Đakovštine. Bez toga bi ranije bili u stečaju.....što možda i nije loše samo po sebi....

seljaci u hr imaju prinos ove godine 2,5 t/ha a njemački 7 tko je ovdje lud

@u srcu - pa bile su ti ove godine 2x poplave u hrvatskoj, 2x 100L/m2 u par dana, dakle tko je lud? :))))

+ - 12.07.2010. u 17:36h U srcu je napisao/la: seljaci u hr imaju prinos ove godine 2,5 t/ha a njemački 7 tko je ovdje lud Hrvatski seljaci nisu mogli raditi u polju...bili su zauzeti prosvjedima...otuda niski prinos

hehehehehehehehehe seljaci iz HSS kod komunjara dobit cete vrit nogu hehehehehehe

Pa dosta već tih seljaka. Ajmo to malo seljaka što još nije otišlo na burzu u grad potjerati da odu pa smo jednu brigu riješili. Ostaju nam onda samo nezaposleni radnici. Ovo je već prenaporno...

u hrvatskoj je lani bilo oko 6t, ove godine oko 3,5t SAD prosjek 2,9t (http://www.world-grain.com/news/daily_enews.asp?ArticleID=109764&en=y&e=babogredac@email.t-com.hr) Canada prosjek 2,5t (http://www.cwb.ca/public/en/newsroom/releases/2010/061110.jsp) Australia 1,7t (http://www.gograins.com.au/grainsnutrition/ie/print/print2.pdf) sve tri navedene države trenutno imaju cijenu pšenice iznad 90lp

ova pšenica ne vrijedi više od 60 lipa po kilogramu. uračunajmo u nju plavi dizel, 2.250 kuna po hektaru. samo poticaj iznose pola kune na kilogram. malo plavog dizela, i stvarno nema potrebe ići više od 70 lipa žitozajednici. mađar proizvede pšenicu bez svih tih poticaja i subvencija, i njemu se isplati kilogram prodati ispod 1.10 kune. a naši su već dobili više od pola vrijednosti! e pa ne može više. ne moraju prodati. nek je skladište, pa prodaju kad bu skuplja. a slijedeće godine nek unaprijed dogovore otkupnu cijenu. ako ne mogu, nek siju nešto drugo.

m m Normalno da je tako. PROIZVODAC diktira cijenu, a potrosaci mogu, ali NEMORAJU platiti. I to je to. THE END

proizvodnja pšenice u hrvatskoj po jednom hektaru traži par sati posla glupo je pisat o promijeni proizvodnje u jednoj državi gdje hss vodi politiku a sada su najveće prevare u ekološkoj poljoprivredi planirano je da poticaji budu 5 000 kunaa po /ha vidićete sad ekološki osvještenih šeširića dali je seljak kriv dijelom je jer je vjerovao u operativnme programe od svinjogojstva do govedarstva toliko su bili naivni vjerovali su ovoj nakaradnoj državi

Umjesto da seljake naučimo loviti ribe, naša im \"bogata\" država svake godine dijeli ribice. Zašto je to tako? Zato jer političari kupuju seljake poticajima za pšenicu umjesto da su ih već davno naučili uzgajati povrće, voće, sjeme, cvjeće, itd. (svee to u ogromnim količinama uvozimo) i davali im poticaje kako bi s pšenice, kukuruza, suncokreta, šećerne repe i ostalih ratarskih kultura prešli na profitabilne radno i kapital intenzivne kulture. Pogledajte samo koliko Podravka uvozi sušenog povrća, a sušara u Vrpolju, koja je državno vlasništvo godinama stoji i propada. Uz to poticaji se bez kontrole dijele šakom i kapom pa tako jedan poljoprivrednik kroz dvij-tri kooperacije \"pokupi\" poticaje za istu površinu koju ponekad niti ne zasije. Znam za općinu u brdskom dijelu Slavonije u kojoj nikada nije bilo sijano pšenice u kojoj poljoprivrednici masovno dobivaju državne poticaje. Čiji je to novac? Svih nas! Rješenje; 1. ne davati poticaje za pšenicu niti za druge ratarske kulture 2. ako se mora davati, ne davati po hektaru kulture već po toni 3. naučite ih da siju radnointezivne kulture koje zahtjevaju više od 10 sati rada po hektaru godišnje što je potrebno za pšenicu. 4. kontrolirati ne samo 5% odobrenih zahtjeva kao do sada već svaki zahtjev prekontrolirati, itd.

Sve vrijedi koliko je neko to voljan platiti. Neko pametan se dosjetio staviti vodu u flasu, i prodavati je kao sok. Taj trend je sada svjetski. U SAD-u je dokazano da je flasirana voda losije kvalitete, i manje kontrolirana od one iz pipe. Ima vise bakterija, dok se za kontrolu javnog vodovoda zalaze vlada kroz biro javnoga zdravstva. Kakve ovo veze ima sa psenicom?? Pa nemoramo jesti kruh, ima tjesta, krompira, povrca itd. Mozemo skrob dobiti iz drugih tvari.

smiješan onaj njihov argument o cijeni kruha,opet pokrovac danas to spominjao..šta njih boli ona stvar kolika je cijena kruha,brašna,kolača,peciva i šte se več proizvodi od žita,da se ne bi njih pitalo koliko treba biti kifla u pekari nekoj...ili hrvatske šume o cijeni neke drvene stolice i namještaja..ili če proizvođač krumpira određivati cijenu čipsa..a tu svoju pšenicu nek prodaju gdje mogu,izvezu ako je vani tolika cijena....

poljoprivreda je socijalna kategorija; nažalost zašto nema pomaka u agraru zato jer naš seljak nije naučio radi da me krivo neshvatite seljaci danas rade ali ne dovoljno ili bolje reći pametno pa prino od 2 ili 3 tone pšenice po/ha kojoj sad ću vas iznenadit i iznjet jedan podatak hektolitarska težina omogućuje da je ispravna za hranjenje stoke ali ne mlinsku industriju

I država NE MORA otkupiti. pa svake godine isto sranje sa njima. onda krenu na zagreb, pa im nose vodu, pa se pojavi onaj sensa denti, pa on nešto priča. a kretenko sa frizurom - pankretenović se skriva. nije lii dosta? gospodo, nađite druge kulture, njih sadite.

u pravu si tomy vecina komentatora nema pojma o cemu pise vec su placeni po broju slova ili pisu zbog toga jer misle da su jako pametni. jedan prvo pise da treba ukinuti poticaje a onda da treba kontrolirati svaki zahtjev za poticaj. drugi da madjari nemaju poticaja , e da su meni madjarski ili slovenski poticaji ne bih se ja bunio - 300 eura po ha s time da je njima isplata na vrijeme za razliku od nas gdje poticaj za ovu godinu 1900 kn, pa malo u novcu pa malo u vauceru gdje su najvise zaradili trgovci koji su digli cijene za robu placanu vaucerom. i jos jedna stvar poljoprivreda je primarna proizvodnja i jedno radno mjesto u poljoprivredi veze na sebe od 1,5 do 2,5 radna mjesta u ostalim granama privrede (ovisno o tipu poljoprivredne proizvodnje) .