U deset godina država je iz proračuna potrošila gotovo 60 milijardi kuna samo za plaćanje kamata. Rast javnog duga izravno prati i rast kamata.
Tako je, dok je javni dug u 2004. iznosio 94,5 milijardi kuna, za kamate bilo dovoljno manje od 4 milijarde kuna, lani je uz dug od gotovo 220 milijardi kuna izdvajanje za kamate bilo “teško” 9,3 milijarde kuna. Samo za kamate tako se u mandatu ministra financija Slavka Linića izdvojilo 19 milijardi kuna, što je dovoljno za 11 plaća cijelog javnog sektora. Javni dug od kraja 2011. povećan je za 48,7 milijardi kuna, a ove je godine potrebno refinanciranje i zaduženje u iznosu do dodatne 42 milijarde kuna. Zbog toga će nam za kamate u 2015. trebati više od 12 milijardi kuna. Zaduživanje u nedogled tako će dovesti do nužnosti provođenja reformi na rashodovnoj strani jer su se već prije nekoliko godina ministri financija u Hrvatskoj počeli zaduživati za plaćanje kamata, a novi porezi više ne donose dovoljan rast prihoda, što je dokaz prevelikog poreznog tereta.
Uz ovakvu stopu zaduživanja, potreban je rast gospodarstva veći od 4 posto da bi Hrvatska mogla plaćati kamate na zaduženja, a to se prema procjenama analitičara neće dogoditi u idućih tri do pet godina. Iako bi svaki poznavatelj osnova ekonomske znanosti mogao doći do zaključka da se više ne može zaduživati, u Katančićevoj ulici, gdje se nalazi Ministarstvo financija, hladno su utvrdili da se u prva tri mjeseca stvorio deficit od 7,4 milijarde kuna, što je gotovo 55 posto deficita planiranog za cijelu godinu, a najavljuje se i novo zaduženje u Europi iz kojeg bi kandidat za novog ministra Boris Lalovac trebao donijeti 1,5 milijardi eura te kredit kod banaka za pokrivanje još jedne rupe u zdravstvu. Takav princip mogao bi Lalovcu do kraja mandata Vlade Zorana Milanovića osigurati prvo mjesto u bitci za ministra koji je Hrvatsku najviše zadužio, a građanima donio nove poreze, još niži standard ili otkaze u javnom sektoru i manja prava.
>> Ekonomski stručnjaci: Novi su porezi neizbježni
Kao što ćemo u slijedećih deset godina za struju iz "ljubljenih" obnovljivih izvora električne energije ( vjetroelektrane, solarne ćelije i sl. ) dati oko 5 milijardi kuna !!!!