Rohatinski: Nova Ljubljanska banka ne može na hrvatsko tržište

Osnivanje novog trgovačkog društva, da bi se izbjegli dugovi starog trgovačkog društva po zakonima svih liberalnoo-deokratskih država kazneno je djelo. Pa ipak nitko u EU, pa ni Hrvatska izvan EU, nije pokrenula tužbu pred Međunarodnim sudom protiv Slovenije sa zahtjevom da se poništi osnivanje NLB dok SLB (Stara ljubljanska banka) ne ode u stečaj. A evo zašto: Iako je Hrvatska namirila jedan dio hrvatskih štediša, Hrvatska nije zatijevala provođenje stečaja, jer bi hrvatski štediše kao vjerovnici banke bili na jednoj strani, ali bi hrvatska trgovačka društva bila dužnici na drugoj strani. Ako pretpostavimo da nije bilo nikakvih drugih potraživanja i dugovanja banke, s obzirom na iznesene brojke SLB bi sredstva za namirenje hrvatskih štediša ostvarila od hrvatskih trgovačkih društava, dakle i opet bi Hrvatska platila dugove SLB hrvatskim štedišama. Hrvatskoj je bilo lakše da te štediše jednostavno stavi na čekanje. A g. Rohatinski, budući da nema iza sebe nikakve stranke, najvjerojatnije će morati popustiti. Možda bi razuman komppromis bio da se NLB dopusti ulazak u Hrvatsku, ali da ona u nekom roku mora vratiti dug hrvatskim štedišama. I to bi, bar dijelom, bilo vraćanje duga od profita banke ostvarenog u Hrvatskoj, ali bi za štediše bilo najbezbolnije, a osim toga djelovanje nove banke moglo bi biti korisno za hrvatsko financijsko tržište. A obrazloženje da će EU brisati iz poglavlja o tržištu Ljubljansku banku pa Slovenija više neće moži blokirati Hrvatsku pri zatvaranju poglavlja, obična je naivnost, jer Slovenija kao ni ostale članice EU slobodno odlučuje kakav će biti njezin stav. Istina, na takvu odluku se može utjecati pritiscima druge prirode, ali dosada u svezi s Piranskim zaljevom, to baš i nije bilo jako vidljivo.

Pa tako i treba. Ljubljanska ce banka moci u Hrvatsku tek kad podmire svoje dugove!

BRAVO! TOČNO TAKO ! NLB može na hrvatsko tržište tada, kada SLO i HR dogovore na koji način vratit štedišima njihove pare . Prvo pošteno priznat, kdje su te pare potrošene,.... ne ne prvo sjesti za mizu,.... ne ne ne ... prvo u bife , pa jedno pivce, pa se napit pa onda hik, hik .....i sutra - glavobolja (opet)

Tako se treba braniti interese građana koji su Vas izabrali. BRAVO gosp. Rohatinski. A inače se treba prema tim ZLOvencima ponašat kako se i oni odnose prema nama.

Bravo gospodine Rohatinski ! Kad bi nam svi političari bili kao on, gdje bi nam bio kraj ? Barem da se ugledaju na ovog čovjeka. Jedino se plašim da ga ne smanta Jaca sa svojim poltronima kojoj ovo ne ide \"pod kapu\". Ona bi Pahoru dala sve što joj zatraži, i ja nemam ništa protiv toga, osim ako to ne zadire u interese naše zemlje. A s obzirom, u kojoj i kolikoj mjeri su prostituirali ovu zemlju, vjerujem da će aluminijska Jaca upregnuti sve snage kako bi Pahoru dala - sve što traži.

Rohatinski: Nova Ljubljanska banka ne može na hrvatsko tržište jer ipak je to zapadni balkan i neče kod nas tek tako svako iz EU saveza poslovati kada zaželi..

A kad se jedna drzava izfinancira ukradenim novcem iz prisilno ugasene banke, onda je i normalno da ta ista drzava porice da je tako nesto i ucinjeno. Dopustiti Ljubljanskoj banci da otvori ili kupi bilo sto u Hrvatskoj je nebulozno. Znam da vlada ne brine previse za svoje birace, ali dopustiti tako nesto bi bilo tuch to much.

E moj Rohatinski, nisi ti neki faktor da odlučuješ o tome.

Kad ide u napad Jaca je, kao što smo u nekoliko slučajeva mogli vidjeti, spremna upotrijebiti sve svoje naoružanje. A priča se da ni Rohatinski nije ravnodušan prema ženama. Ako do dođe do kontakta druge vrste eto nama NLB bezez riješavanja pitanja dugova prema štedišama. Jer zna se za što je Jaca: za EU, bez obzira na cijenu.

Ljubljanska banka od hrvatskih poduzeća potražuje 2,7 milijardi kuna Predsjednik Uprave Ljubljanske banke Borut Ožura tvrdi da 50 hrvatskih tvrtki LB-u duguje 357 milijuna eura / Parlamentarna skupština Vijeća Europe u travnju ili lipnju raspravljat će o prijedlogu osnivanja posebnog fonda iz čijih bi se sredstava obeštetile štediše bivše Ljubljanske banke, koje u Hrvatskoj i BiH potražuju više od 300 milijuna eura ZAGREB, 16. ožujka - Zasad je jedino Slovenija podržala inicijativu za osnivanje posebnog fonda iz kojeg bi se obeštetile štediše bivše Ljubljanske banke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Odbor za pravne poslove i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prihvatio je, naime, inicijativu jednog od članova Odbora, Erika Jurgensa, kojom se podržava slovenska ideja da države bivše Jugoslavije (osim Srbije i Crne Gore gdje LB nije poslovala) osnuju takav fond. Pored Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije sredstva fonda osigurali bi, naravno u manjoj mjeri, Europska unija te Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe. Parlamentarna skupština Vijeća Europe raspravljat će o osnivanju fonda u travnju ili lipnju ove godine, a zasad je najveći protivnik njegova osnivanja Hrvatska. Predstavnici BiH također su se usprotivili osnivanju takvog fonda, dok se predstavnici Makedonije nisu još posebno izjasnili o inicijativi. Predstavnici Srbije i Crne Gore, iako ih se spomenuti problem ne tiče, podupiru osnivanje fonda i podržavaju slovensku ideju da sve zemlje zajednički, bez njih naravno, obeštete štediše bivše Ljubljanske banke, kojih je više od 100.000, i to najviše u Hrvatskoj i BiH, i koji potražuju nekoliko stotina milijuna eura od LB, odnosno banke sljednice Nove ljubljanske banke. Samo hrvatske štediše od Ljubljanske banke potražuju, inače, oko 170 milijuna eura, dok štediše iz BiH potražuju oko 135 milijuna eura. Borut Ožura, predsjednik Uprave Ljubljanske banke, u razgovoru za slovenski poslovni dnevnik Finance, ističe kako je krajem ljeta 2003. godine u Hrvatskoj oko 132.000 štediša od Ljubljanske banke potraživalo 168 milijuna eura. On navodi kako dvije trećine hrvatskih štediša potražuje iznose manje od 100 eura. Prema njegovim riječima, protiv LB-a u Hrvatskoj su štediše podnijele oko 400 tužbi. Istodobno, kaže Ožura, u Hrvatskoj 50 tvrtki duguje Ljubljanskoj banci 357 milijuna eura (2,7 milijardi kuna) zajedno s kamatama. »Na spomenuti dug stalno obračunavamo kamate, pa je ukupni iznos svakog dana drukčiji«, kaže Ožura, te ističe da ne vjeruje kako će uspjeti naplatiti sva potraživanja od hrvatskih tvrtki, jer su sudski postupci dugotrajni, a ni neke tvrtke koje su platno nesposobne nisu uopće zainteresirane da se ti postupci završe. Isto tako, kaže Ožura, neki dužnici završili su i u stečaju. Ožura priznaje i da su nedavno uspjeli naplatiti u Hrvatskoj manji dio svojih potraživanja, što je iskorišteno za podmirenje pravomoćnih presuda dvaju hrvatskih štediša. Predsjednik Uprave Ljubljanske banke tvrdi da će sva sredstva koja LB naplati sudskim putem od hrvatskih tvrtki biti iskorištena za plaćanje obveza prema hrvatskim štedišama. IPK Osijek, tvrdi Ožura, najveći je dužnik Ljubljanske banke u Hrvatskoj. On pojašnjava kako su 1994. godine zbog rata u Hrvatskoj odgodili sudsku naplatu spomenutog duga, te pojašnjava kako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u ožujku 2001. godine preuzela 72 milijuna kuna duga IPK Osijek, iako su potraživanja LB bitno veća. No nikakvih pomaka, kaže Ožura, dalje nije bilo. On, među ostalim, tvrdi i da su hrvatski sudovi u sporu sa osječkim IPK-om nakon intervencija političara odgađali naplatu potraživanja LB-a, te da je prije desetak dana Visoki trgovački sud u Zagrebu otklonio sve prepreke provođenju ovrhe protiv IPK Osijek. Što se tiče potraživanja Nove ljubljanske banke od Istraturista, Ožura pojašnjava da se ta tvrtka svojedobno zadužila u Ljubljani, a ne u podružnici u Zagrebu, te da tu priču treba promatrati u drukčijem kontekstu.

Točno tako JanezEU.. Ovo je balkan i ne prihvaćamo muljaže iz saveza hvala. K tome još, o toj slici \"uzornog\" saveza već bi mogli i ozbiljno popričat koliko je \"uzorna\"... heh